03.06.2013 Views

Moderna umjetnost u Hrvatskoj - Institut za povijest umjetnosti

Moderna umjetnost u Hrvatskoj - Institut za povijest umjetnosti

Moderna umjetnost u Hrvatskoj - Institut za povijest umjetnosti

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

popularnost (razvili su se starovi), likovi i zbivanja filmskoga<br />

svijeta predmetom stalna novinskog praćenja i uličnih i kućnih<br />

konver<strong>za</strong>cija.<br />

Zaključak: temeljne značajke<br />

masovno-komunikacijske uloge filma<br />

Indikativno je da se moderan rast masovnog novinstva podudara<br />

s rastom filma, te se <strong>za</strong>to u udžbeničkim pregledima masovnih<br />

komunikacija – obavezno uz pregled razvoja novinstva kao<br />

najstarijeg medija masovnog komuniciranja daje i pregled rasta<br />

filma, pa tek onda i radija, pa televizije, koja je, u konačnici<br />

gotovo posve preuzela vizuali<strong>za</strong>cijsku masovno-komunikacijsku<br />

ulogu od filma, ostavljajući doduše film još uvijek dijelom<br />

“masovne <strong>umjetnost</strong>i”, 58 ali ne opravdavajući da ga se i nadalje<br />

drži “masovno-komunikacijskim medijem”. 59<br />

Ono što nabrojane “medije” povezuje jest nekoliko ključnih<br />

crta.<br />

(1) Prvo, to je postojanje “jednog” prostornog “objekta” –<br />

“medija” – naširoko dostupnoga, a u sklopu kojeg je dostupna<br />

glavnina “djela” danog komunikacijskog sustava. U slučaju<br />

novina to su tiskani papirnati primjerci novina; u slučaju filma<br />

to su ekrani kinodvorana; kod radija to su radioprijemnici, a kod<br />

televizije – televizori, tj. televizijski prijemnici, a kod interneta –<br />

računalni monitori.<br />

(2) Druga povezujuća crta jest regularnost pojavljivanja i<br />

stvaranja redovite publike, one koja redovitošću prati “nova<br />

izdanja”, premijere, odnosno novi program – pretežito u<br />

“svojem” kinu (svojoj novini, svojoj radijskoj ili televizijskoj<br />

postaji...). Uspostavom stalnih kina i dnevnoga programa kroz<br />

čitavu godinu, film je razmjerno brzo razvio tu regularnost<br />

– tek desetak godina po uvođenju u javnost.<br />

182<br />

Hanžekovića, 1957; Vlaka<br />

bez voznog reda, Veljka<br />

Bulajića, 1959; Breze,<br />

Antuna Babaje, 1967), a<br />

također i dio onih koji su<br />

naturalistički naglašavali<br />

“primitivne” vidove<br />

ovdašnjih, “balkanskih”,<br />

kultura (tzv. crni film; iako<br />

je taj trend bio popularan<br />

prvenstveno kad ga je u<br />

vidu filmskih serija preuzela<br />

televizija: Muzikanti, Kuda<br />

idu divlje svinje).<br />

58 Noël Carroll, A Philosophy<br />

of Mass Art, Oxford: Oxford<br />

University Press, 1998.<br />

59 Pronay (1976): 117; Hrvoje<br />

Turković, “Televizija prema<br />

filmu”, u: H. Turković,<br />

Umijeće filma. Esejistički<br />

uvod u film i filmologiju,<br />

Zagreb: Hrvatski filmski<br />

savez, 1996: 135-152.

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!