Moderna umjetnost u Hrvatskoj - Institut za povijest umjetnosti

ezom, autor zanemaruje osobu koja odijelo nosi, a naglašava
odjeću koja kompozicijski dominira cijelom površinom plakata.
Kolorističku rafiniranost postiže reduciranjem boja na tipično
“mušku paletu” – na trozvuk crnog, sivog i smeđeg. Tekst, koji je
također reduciran i sveden samo na ime i adresu modne kuće, varira
u crno-bijelom, stvarajući izvjesnu dinamiku pozitiva-negativa.
Sličan postupak uočljiv je na plakatu Vladimira Mirosavljevića
Krznarija Siscia, s tim da je suzdržani kolorizam muške elegancije
zamijenjen vedrom paletom boja primjerenom elegantnom,
pomalo lascivnom šarmu ženske odjeće.
Nakon prestanka djelovanja Zavoda 1930. godine, kad
Miroslav Feller odlazi u Berlin, nastavlja se razdoblje veoma
bogate produkcije grafičkoga dizajna, koje će potrajati puno
desetljeće. Sergije Glumac radi samostalno za različite naručioce i
namjene (Zagrebački zbor, izložbe, turizam, proizvođače odjeće,
kazalište) i ostvaruje bogat opus zavidne umjetničke razine, a
Vladimir Mirosavljević, zajedno s bratom Zvonimirom, koji je
studirao medicinu u Zagrebu i Beču, a privatno grafiku u Zagrebu,
te s Božidarom Kocmutom osniva Atelier Tri.
Atelier Tri u neku se ruku nadovezuje na djelovanje Zavoda
Imago, s tim da je svoju produkciju usmjerio prema gospodarstvu,
koje je nakon svjetske krize ponovo bilo u usponu. Značajna je
i vrlo edukativna suradnja te grupe dizajnera sa Zagrebačkim
zborom, koji je redovitim održavanjem proljetnih i jesenskih
sajmova i specijaliziranih izložbi prerastao u respektabilnu
manifestaciju ovog dijela Europe. Svoju ulogu modernog i
uvaženog pokretača gospodarskog razvoja, Zagrebački zbor
potvrdio je upravo prihvaćanjem grafičkog dizajna kao nužne
vizualne komunikacije suvremenog poslovnog svijeta. Brojni
su i vrlo uspješno dizajnirani plakati Ateliera Tri rađeni za salone
automobila što su se održavali u okviru Zagrebačkog zbora.
229 lada kavurić — moderni grafički dizajn kao prirodna posljedica društvenih preobrazbi