Moderna umjetnost u Hrvatskoj - Institut za povijest umjetnosti
03.06.2013 • Views
Share Embed Flag

Moderna umjetnost u Hrvatskoj - Institut za povijest umjetnosti

Moderna umjetnost u Hrvatskoj - Institut za povijest umjetnosti

Moderna umjetnost u Hrvatskoj - Institut za povijest umjetnosti

SHOW MORE
SHOW LESS
ePAPER READ
DOWNLOAD ePAPER
ipu.hr

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

START NOW

Profesionalni fotografski atelijeri jedini održavaju<br />

kontinuitet s prethodnim razdobljem. Povijesni pregledi sve<br />

donedavno su <strong>za</strong>obilazili njihovu produkciju, a povjesničari<br />

<strong>umjetnost</strong>i koncentriralli su se na izučavanje radova fotoamatera,<br />

među kojima pronalaze primjere umjetničke<br />

fotografije. Za razliku od njih, vlasnici i voditelji fotografskih<br />

ateliera uglavnom su profesionalci obrazovani u stručnim<br />

školama Beča i Münchena, 2 koji svoj status potvrđuju<br />

sudjelovanjem na velikim skupnim likovnim priredbama<br />

(I. Jugoslavenska izložba fotografije, Split 1926.) ili redovitim<br />

priređivanjem samostalnih izložbi. 3 Zahvaljujući blagotvornom<br />

učinku vremenske distance, korpusu te, obrtničko–atelierske<br />

proizvodnje, danas se pristupa kao važnom segmentu nacionalne<br />

umjetničke baštine uvelike <strong>za</strong>služnom <strong>za</strong> uključivanje domaće<br />

sredine u onovremene tendencije europske fotografije.<br />

U tom smislu posebno su važna dva <strong>za</strong>grebačka atelijera,<br />

koja mogu poslužiti i kao paradigmatski primjeri dominatne<br />

stilske orijentacije fotografske prakse 30-ih godina: dobro<br />

uhodani atelier Franje Mosingera i atelier Foto Tonka Antonije<br />

Kulčar. Pokrenuta početkom 20-ih godina, oba funkcioniraju<br />

i kao neformalna okupljališta <strong>za</strong>grebačke intelektualne i<br />

umjetničke elite. Sudimo li prema njihovoj produkciji, jedno od<br />

temeljnih obilježja domaće fotografije toga vremna jest ponovna<br />

aktuali<strong>za</strong>cija teme ženskoga akta, <strong>za</strong> kojega često - iako pod<br />

krinkom - poziraju i istaknute <strong>za</strong>grebačke dame. Antonija Kulčar,<br />

ujedno i službena dvorska fotografkinja, u dva navrata objavljuje<br />

kataloge-albume svojih radova, a u prilog tezi o njihovim<br />

umjetničkim ambicijama ide i činjenica da je predgovor <strong>za</strong> drugi<br />

album napisao Milutin Cihlar Nehajev. 4<br />

Oba atelijera njeguju pomodan pristup motivu: modeli<br />

su prika<strong>za</strong>ni u po<strong>za</strong>ma i u na način bli<strong>za</strong>k snimcima slavnih<br />

2 Rudolf Mosinger i<br />

Antonija Vajda Kulčar<br />

usavršavali su se na Lehr<br />

und Versuchsanstalt für<br />

Photographie, Lichtdruck<br />

und Gravüre u Münchenu<br />

i pohađali Meisterkurs für<br />

Photographen.<br />

3 Katalog izložbe fotografija,<br />

Primorski savez <strong>za</strong><br />

unapređenje turizma, Split,<br />

15.7.–15.08.1926.; “Motivi<br />

s izložbe u Splitu”, Novo<br />

doba, Split, 18.7. 1926.<br />

4 Vladimir Prestini, Tonka –<br />

Album, Zagreb, 1921; Milutin<br />

Cihlar Nehajev, “<strong>Moderna</strong><br />

fotografija atelijera Tonka”<br />

Zagreb, 1924.<br />

Antonija Kulčar<br />

(Foto Tonka), Tango,<br />

Zagreb, 1924.<br />

191 marija tonković — fotografija 30-ih godina

logo

products

Resources

Company

Terms of service
Privacy policy
Cookie policy
Cookie settings
Imprint
Change language
Made with love in Switzerland
© 2024 Yumpu.com all rights reserved

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!