Moderna umjetnost u Hrvatskoj - Institut za povijest umjetnosti

Micića. Svu svoju energiju i materijalna sredstva Micić je ulagao
u stalno propagiranje “ideologije” zenitizma i širenje kruga
suradnika. Činjenica je, međutim, da je, zahvaljujući njegovu
temperamentu, taj krug bio vrlo promjenjiv i nestabilan te da je
Micić povremeno ostajao posve usamljen u svojim naporima.
Najznačajniji doprinos časopisa Zenit lokalnoj kulturnoj
sceni jest nastojanje na njezinu otvaranju prema radikalnijim
oblicima umjetničke prakse i drukčijem razumijevanju
umjetnosti što ga podupiru brojni tekstovi i informacije
iz pera najistaknutijih pripadnika (pojedinačnih autora i
umjetničkih grupa) internacionalne avangarde. Istovremeno,
Zenit je svoj medijski prostor ponudio i nizu hrvatskih
umjetnika u čijem radu uredništvo časopisa prepoznaje
sličnu umjetničku orijentaciju ili barem određenu sklonost
prema konstruktivnijem, racionalnijem pristupu problemima
umjetničkog oblikovanja. Već i samo shvaćanje medija časopisa
kao umjetničke forme, odnosno kao cjelovitog umjetničkog
djela po sebi, značajna je inovacija dotad posve nepoznata u
hrvatskoj međuratnoj umjetnosti. Naime, za razliku od ostalih
književnih i likovnih časopisa koji uz svoje priloge rijetko
donose reprodukcije likovnih djela, Zenit je grafički oblikovan
kao kolaž u kojem je jukstaponirana vizualna i tekstualna
građa uobličena primjenom konstruktivističkih tipografskih
rješenja. Osim reprodukcija djela inozemnih i domaćih likovnih
umjetnika Leopolda Survagea, Alberta Gleizesa, Vladimira
Tatlina, Georga Grosza, Roberta Delaunaya, Aleksandra
Archipenka, Pabla Picassa, Vasilija Kandinskog ili Josipa Seissela,
vizualnoj atraktivnosti časopisa doprinose i brojni grafički prilozi
autora kao što su Lajos Kassak, El Lissitzky, Laszlo Moholy Nagy,
Karel Teige, Louis Lozowick, Vilko Gecan i Mihailo S. Petrov.
U vizualnom, ali i sadržajnom smislu, posebno se ističe Zenit
Leopold Survage: La Ville.
naslovnica Zenita br. 6,
Zagreb 1921.
Privatna kolekcija, Zagreb
51 darko šimičić — strategija u borbi za novu umjetnost. Zenitizam i dada u srednjoeuropskom kontekstu