Moderna umjetnost u Hrvatskoj - Institut za povijest umjetnosti

More documents

Recommendations

Info

Naime, zahvaljujući radu likovne kritike 8 te sinkroniziranom djelovanju kulturnih (MOMA, ICA) i državnih institucija (CIA) te razrađenoj strategiji promocije kulturnih i socijalnih vrijednosti američkog društva, visoki modernizam (posebice apstraktni ekspresionizam kao primjer ostvarenja njegovih temeljnih "poetičkih" polazišta) prerasta sredinom 50-ih godina u metaforu ljudske slobode uopće i biva podignut na razinu temeljne oznake liberalizma pripadajuće mu političke (ideološke) opcije. No sloboda izbora na kojoj ideologija visokog modernizma tako ustrajno inzistira, odnosi se prije svega na izbor unutar područja same umjetnosti "nekontaminirane" socijalnim sadržajima i "spoznajama socijalnih konflikata, političkih kriza te njima isprovociranih načina i oblika odgovora što ih može dati kultura" 9 Neutralizacija umjetnosti kao sredstva društvene kritike, obavljena demisijom avangarde u ranom poslijeratnom razdoblju, te mogućnost da se autoreferentna forma visokog modernizma naseli vrlo preciznim ideološkim porukama, ubrzo se pokazala (politički) funkcionalnom i izvan američkih granica. Dok se unutar njih to "ispuštanje" i zanemarivanje socijalnih sadržaja pretvorilo u svojevrsni oblik potpune amnezije, u hrvatskoj (jugoslavenskoj) situaciji ono je postalo temeljem specifičnog odnosa između umjetnosti i Države koji se tijekom 50-ih i u 60-im godinama pokazao višestruko korisnim za obje strane. U usporedbi s modernom umjetnošću Zapada, umjetnost i kultura socijalističkog Istoka imala je puno precizniji i posve drukčiji zadatak. Podvrgavajući se zahtjevima kolektiva – njegovim spoznajnim mogućnostima, očekivanjima i ideološkim "potrebama" – ona je u najvećoj mjeri nastojala svakim svojim segmentom manifestirati potporu (političkim) događanjima koja su oblikovala egzistencijalnu stvarnost socijalističkih zemalja. 282 8 O problemima modernističke estetike i teorije likovnih umjetnosti, te o procesu ukorjenjivanja ideologije visokog modernizma u kontekst američke kulture vidi u: M. Leja (1996.); Guilbaut (1992.) i (1995.); te Wood, Frascina, Harris i Harrison (1993.). 9 Vidi u: Harrison i Wood (1993.), 237.
Podređena nesumnjivoj i neupitnoj važnosti tekućih ideološkopolitičkih projekata, nije se izjašnjavala o pitanju slobode i prava izbora već je, umjesto toga, pokušavala pronaći vlastiti smisao u "sintezi s Revolucijom". 10 No izvan tog ideološki utvrđenoga okvira i precizno određenoga službenog poslanja – u samoj umjetničkoj praksi – stvari su, barem u socijalističkoj Jugoslaviji, stajale nešto drukčije. 283 10 Grgo Gamulin, Hrvatsko slikarstvo XX. stoljeća, Zagreb: Naprijed, 1997.: 15. LJILJANA KOLEŠNIK — KONTROVERZE POSLIJERATNE SITUACIJE. OSNOVNA OBILJEŽJA UMJETNOSTI VISOKOGA MODERNIZMA
Page 1 and 2:
ISBN 978-953-6106-93-6 Moderna umje
Page 3 and 4:
3 Moderna umjetnost u Hrvatskoj 189
Page 5 and 6:
5 Poglavlja koja nedostaju - poput,
Page 7:
II . 260 284 304 336 372 410 424 Mo
Page 10 and 11:
Petar Prelog Artikulacije modernite
Page 12 and 13:
uzore, a obrasci novih konvencija n
Page 14 and 15:
14 Bela Čikoš Sesija, Psiha (Aten
Page 16 and 17:
intelektualnih krugova (koje je zas
Page 18 and 19:
sazrijevanje, prožeto sukobima i v
Page 20 and 21:
Menci Clement Crnčić, Bonaca, 190
Page 22 and 23:
22 Emanuel Vidović, Mali svijet, 1
Page 24 and 25:
tako, kao tradicionalna sredina za
Page 26 and 27:
Akademiji, koju upisuje 1901. godin
Page 28 and 29:
28 Josip Račić, Majka i dijete, 1
Page 31 and 32:
Oskar Herman, Djevojčica, 1907., M
Page 33:
Josip Račić, Pont des Arts, 1908.
Page 36 and 37:
36 Miroslav Kraljević, Autoportret
Page 38 and 39:
*** Kao što smo vidjeli na primjer
Page 40 and 41:
Darko Šimičić Strategije u borbi
Page 42 and 43:
42 Pojam Srednja Europa označava u
Page 44 and 45:
44 Dominantni modernistički pravac
Page 46 and 47:
“mrtve” umjetničke pravce kao
Page 48 and 49:
je prije pokretanja Zenita objavlji
Page 50 and 51:
50 Uz časopis, Micić je pokrenuo
Page 52 and 53:
52 Lajos Kassa: Linorez naslovnica
Page 54 and 55:
. 17-18 iz 1922 godine posvećen
Page 56 and 57:
Ve Poljanski”. Neovisno o svojim
Page 58 and 59:
58 Suradnja Ljubomira Micića, Ve P
Page 60 and 61:
Svi prilozi ilustrirani su fotograf
Page 62 and 63:
su i prije bili aktualni na hrvatsk
Page 64 and 65:
ilustracije iz matematičkih i anat
Page 66 and 67:
Daina Glavočić D’Annunzio i rij
Page 68 and 69:
struji. Izgleda da je između 1924.
Page 70 and 71:
ili Aljoše Pužara, 5 od kojih sva
Page 72 and 73:
koji nije datiran, pa ga se prema n
Page 74 and 75:
pjesnik Mario Carli koji odmah uspo
Page 76 and 77:
76 Nekolicina arditskih intelektual
Page 78 and 79:
područja u razdoblju između dvaju
Page 80:
80 Romolo Venucci, Dekomponirani ak
Page 83 and 84:
Avangardnoj grupi, koja se oformila
Page 85 and 86:
Romolo Venucci Najistaknutiji u rij
Page 87 and 88:
trend u Italiji s težnjama povratk
Page 89 and 90:
koja svojom voluminoznošću i tež
Page 91 and 92:
Izuzmemo li djelovanje umjetničkog
Page 93 and 94:
“organiziranog i kontinuiranog ko
Page 95 and 96:
tj. o istovremenoj primjeni elemena
Page 97 and 98:
Jerolim Miše, Muškarac s crvenom
Page 99 and 100:
U razmatranju ekspresionističkih t
Page 101 and 102:
Milivoj Uzelac, Most, 1916./1917.,
Page 103 and 104:
Milivoj Uzelac, Venera iz predgrađ
Page 105 and 106:
105
Page 107 and 108:
od ključne važnosti, dopuštaju n
Page 109 and 110:
Ta je umjetnička skupina imala “
Page 111 and 112:
111 Petar Prelog — refleksi povij
Page 114 and 115:
Dalibor Prančević Suprotstavljanj
Page 116 and 117:
percepcije ukupnosti modernog kipar
Page 118 and 119:
za bečko Sveučilište, a kojima i
Page 120 and 121:
120 Likovnih je usporedbi mnogo. Me
Page 122 and 123:
prije ukazati na interpretativne sr
Page 124 and 125:
Ivan Meštrović, Venera naših dan
Page 126 and 127:
prikazuje odnos dviju nagih žena u
Page 128 and 129:
funebralne funkcije sasvim je druk
Page 130 and 131:
kosa. Takav je prizor kod ćudoredn
Page 132 and 133:
vrtložnom dinamikom, koju bismo as
Page 134 and 135:
djelo nesvakidašnjega ozračja, ko
Page 136 and 137:
vještinu čitanja i pisanja latini
Page 138 and 139:
- Augustea Rodina i Adolfa von Hild
Page 140 and 141:
Dinamiziranje konture i vibrantan t
Page 142 and 143:
142 Ivan Meštrović, Veliko raspe
Page 144 and 145:
144 Reakcije radikalniji predstavni
Page 146 and 147:
146 Nadalje, interpretirati djelo I
Page 148 and 149:
148 Ivan Meštrović, Nevinost, 190
Page 150 and 151:
istoimene skulpture. Paul Gsell će
Page 152 and 153:
Albert muzeju poslao Michaelu Sadle
Page 154 and 155:
pristizale iz centara kulturnih zbi
Page 156 and 157:
javne spomeničke baštine inscenir
Page 158 and 159:
Hrvoje Turković Film kao znak i su
Page 160 and 161:
ilješke, kako ga prenosi Vjekoslav
Page 162 and 163:
162 Ključne sastavnice ovih nekoli
Page 164 and 165:
164 nego i izvještavanja o filmu:
Page 166 and 167:
stvarnosti (prikazivanju, mimezi st
Page 168 and 169:
Tehnička strana filma kao statusni
Page 170 and 171:
Masovno-kulturno jezgro modernizaci
Page 172 and 173:
asprostranjenom. 30 Isti filmski pr
Page 174 and 175:
svijetu i u Hrvatskoj, bio je zato
Page 176 and 177:
svrhom širenja “nacionalne svije
Page 178 and 179:
Croatia počelo izdavanjem “prvog
Page 180 and 181:
popularnosti Lumiéreovih filmova u
Page 182 and 183:
popularnost (razvili su se starovi)
Page 184:
184 Sve su ove crte - uz one koje s
Page 187 and 188:
Poslije Prvog svjetskog rata cijeli
Page 189 and 190:
189 marija tonković — fotografij
Page 191 and 192:
Profesionalni fotografski atelijeri
Page 193 and 194:
zagrebačkih vila. Prati izgradnju
Page 195 and 196:
namijenjena praćenju kazališnih i
Page 197 and 198:
Page 199 and 200:
Hitlerova dolaska na vlast 1933. go
Page 201 and 202:
Babić napisao je za Jutarnji list
Page 203 and 204:
Page 205 and 206:
Heimatkunsta, a slično stajalište
Page 207 and 208:
Rikard Fusch, Čekaonica III. razre
Page 209 and 210:
zagrebačke škole, kao oznaku spec
Page 211 and 212:
Page 213 and 214:
fotografije trivijalnih motiva pika
Page 215 and 216:
Antonija Antoniazzo, Fotogram, Rije
Page 217 and 218:
Page 219 and 220:
susrećemo isti tip empatije kao i
Page 221 and 222:
Teško je danas, s pozicije sudioni
Page 223 and 224:
Osjetni, pozitivni pomaci prema osu
Page 225 and 226:
225 lada kavurić — moderni grafi
Page 227 and 228:
produkciju, pod nazivom Imago. Rad
Page 229 and 230:
ezom, autor zanemaruje osobu koja o
Page 231 and 232: Atelijer Tri, Plakat Sveslavenske m
Page 233 and 234: tiskarskih strojeva ubrzala je proc
Page 235 and 236: akademija, oni će educirati mnoge
Page 237 and 238: Odnos umjetnosti i nacionalnog iden
Page 239 and 240: u europski modernistički umjetnič
Page 241 and 242: prostora, kojoj su pridonijeli i hr
Page 243 and 244: ali i nerijetkim razilaženjima i o
Page 245 and 246: 245 Petar Prelog — Artikulacije m
Page 247 and 248: učinci cjeline, svojevrsna likovna
Page 249 and 250: 249 Petar Prelog — PROBLEMI SAMOP
Page 251 and 252: izraza. U manifestnom tekstu objavl
Page 253 and 254: povijest umjetnosti vezivala uz kri
Page 255 and 256: S obzirom na to da je Zemlja nastoj
Page 257 and 258: pronaći ponajprije u krajoliku, id
Page 259 and 260: Mogućnosti i granice. Modernizam d
Page 261 and 262: Hrvatska moderna umjetnost druge po
Page 263 and 264: Ferdinand Kulmer, Ružičasta kuća
Page 265 and 266: je na snažnu podršku centara poli
Page 268 and 269: inarnim strukturama podjednako ugra
Page 270 and 271: Ljubo Ivančić, Figura u interieur
Page 272 and 273: između tih dvaju dominantnih svjet
Page 274 and 275: 274 Vjenceslav Richter, Reljefometa
Page 276 and 277: 276 Kasnije projekcije i zapadnoeur
Page 278 and 279: 278
Page 280 and 281: straha od ponovnog - ovaj put nukle
Page 284 and 285: Lada Kavurić Grafički dizajn: mod
Page 286 and 287: o dizajnu kao nužnosti suvremene p
Page 288 and 289: 288 Ivan Picelj, slikar, grafičar
Page 290 and 291: 290 Ivan Picelj, Plakat za izložbu
Page 292 and 293: 292 Racionalnost u korištenju obli
Page 294: 294 Ivan Picelj, naslovnica časopi
Page 297 and 298: Od njegovoga bogatoga opusa, koji o
Page 299 and 300: 299 LADA KAVURIĆ — AGRAFIČKI DI
Page 301 and 302: Maksima kako “dvije laste ne čin
Page 303 and 304: kojem, osim kreativnosti, kvalitete
Page 305 and 306: I. Nastup modernizma Filmski modern
Page 307 and 308: scenografije, korištenju kontrastn
Page 309 and 310: stavove, pa je od polaznog odbaciva
Page 311 and 312: i, naravno, mnogo ritmičko-poetski
Page 313 and 314: Zlatka Sudovića i dr.), ali i poet
Page 315 and 316: nadzornim (službenim), ali osobito
Page 317 and 318: avangardna poezija (npr. Ivana Slam
Page 319 and 320: 2 Kontekstualno pozicioniranje mode
Page 321 and 322: potvrđeno popularan medij kojim se
Page 323 and 324: vođe, koje vide dugoročne ciljeve
Page 325 and 326: 24 Misli se na kritičare francusko
Page 327 and 328: je “jugoslavenski socijalizam”
Page 329 and 330: Paradoksi što su pratili sam films
Page 331 and 332: To je stvaralo vrlo neobičnu situa
Page 333 and 334:
poduzećima koja moraju poslovati p
Page 335 and 336:
uzdizanje onih filmova (bez obzira
Page 337 and 338:
Godine 1960. bio sam u Zagrebu. Prv
Page 339 and 340:
djela, ali, dakako, i dalje nasupro
Page 341 and 342:
međunarodne manifestacije poput za
Page 343 and 344:
koju već karakteriziraju elementi
Page 345 and 346:
napredna politička orijentacija, a
Page 347 and 348:
određenog broja autora pod formulo
Page 349 and 350:
Sudionike je prve izložbe povezala
Page 351 and 352:
Adrian, Alviani, Boto itd.), konstr
Page 353 and 354:
353 SONJA BRISKI UZELAC — ZAGREBA
Page 355 and 356:
Otuda su se već na izložbi Nova t
Page 358 and 359:
sukobima oko muzejsko-galerijskog i
Page 360:
je njihova prva izložba upravo ozn
Page 363 and 364:
traži djelo ni rezultat u umjetnos
Page 365 and 366:
Stoga su ostali tek fragmenti “ma
Page 367 and 368:
na bijeloj pozadini, 1964, tekst na
Page 369 and 370:
Ovaj umjetnički stav i raspoložen
Page 372 and 373:
Lilajana Kolešnik Konceptualna umj
Page 374 and 375:
izravno sudjeluje u životu svoje z
Page 376 and 377:
studentskih nemira 1968. godine i z
Page 378 and 379:
Zagreba i Beograda, a nalik Ljublja
Page 380 and 381:
tekstualizam”), razlikuju se unek
Page 382 and 383:
ponajprije s živom aktivnošću pr
Page 384 and 385:
utjecaj te institucije na lokalnu u
Page 386 and 387:
skupini umjetnika oznaku “novi za
Page 388 and 389:
i na jugoslavenskoj likovnoj sceni.
Page 390 and 391:
390
Page 392 and 393:
gotovo paradigmatskim primjerima et
Page 394 and 395:
(Trbuljakov prijedloga obustave pro
Page 396 and 397:
Haustor) čiju je publiku - uz pred
Page 398 and 399:
nepoznatih domaćoj sredini. Gotovo
Page 400 and 401:
400
Page 402 and 403:
vezan uz domaću sredinu. Svoju kre
Page 404 and 405:
institucionalne kritike i kritičke
Page 406 and 407:
406
Page 408:
senzibiliteta vezanoj uz pojavu dru
Page 411 and 412:
1900 Svjetska izložba u Parizu. Pa
Page 413 and 414:
1913 Posthumna izložba Miroslava K
Page 415 and 416:
Raoul Haussmann i Richard Huelsenbe
Page 417 and 418:
1925 Velikom izložbom Exposition i
Page 419 and 420:
1932. Izložba Georgea Grosza u Umj
Page 421 and 422:
diplomatske veze s SSSR-om i svim o
Page 423 and 424:
1968 U Zagrebu pokrenut časopis bi
Page 425 and 426:
Likovna umjetnost Adamec, Ana (1972
Page 427 and 428:
______(1985), Geometrijske tendenci
Page 429 and 430:
Galjer, Jasna (1998), “Likovna kr
Page 431 and 432:
umjetnosti 1919 - 1941 (katalog izl
Page 433 and 434:
(katalog izložbe). Zagreb: Umjetni
Page 435 and 436:
Galerija suvremene umjetnosti. ____
Page 437 and 438:
U: I. kraševac i P. Prelog (ur.),
Page 439 and 440:
1910-1930. Los Angeles: LACMA, Camb
Page 441 and 442:
______ (1972), Nadrealizam i hrvats
Page 443 and 444:
kinoteka. ______ (1998), ‘’Hrva
Page 445 and 446:
Europi’’. u: Lj. Kolešnik (ur.
Page 448:
448
show all

Moderna umjetnost u Hrvatskoj - Institut za povijest umjetnosti

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?