Moderna umjetnost u Hrvatskoj - Institut za povijest umjetnosti

tj. o istovremenoj primjeni elemenata važnih inovativnih
usmjerenja europske umjetnosti u opusima većine umjetnika. 12
Prva izložba Hrvatskog proljetnog salona (od 1916. do
1919. izložbe su se održavale pod nazivom Hrvatski proljetni
salon, a nadalje kao Proljetni salon) održana je u zagrebačkom
Salonu Ulrich u ožujku 1916. godine. Predstavljena javnosti kao
“izložba mlađih umjetnika, produkcija mlađih skladatelja i javna
predavanja”, 13 jasno je demonstrirala težnju za okupljanjem
na širem kulturnom planu. Kao što su se mnoge umjetničke
skupine i manifestacije rađale iz potrebe za novim i drugačijim
sadržajima i umjetničkim pogledima, dakle u oporbi s već
postojećim, ustaljenim i tradicionalnim razmišljanjima (za što
je u povijesti hrvatske umjetnosti najbolji primjer osnivanje
Društva hrvatskih umjetnika 1897. i izložba Hrvatskog salona
1898. godine), tako je i Hrvatski proljetni salon nastao iz
neslaganja, konflikta i rascjepa. Slobodno rečeno, dogodila se
“mala secesija”. Radilo se o nesporazumima oko organizacije i
izgleda dobrotvorne izložbe u Osijeku – mlađi i stariji umjetnici
nisu dijelili ista stajališta. Iako su se kao razlog neslaganjima
isticali ponajprije umjetnički razlozi, moguće je – posebice
znamo li osjetljivu političku situaciju toga vremena u kojemu
je raspad Austrougarske Monarhije bio neminovan – da su u
pozadini rascjepa na “mlađe” i “starije” uz umjetničke stajali
i različiti politički stavovi: jedni kao pobornici jugoslavenske
ideje, a drugi kao pristalice očuvanja Monarhije. 14
U prvom razdoblju Proljetnoga salona (1916. – 1919.)
osviještena je nužnost napretka u umjetnosti, što je
omogućilo snažan modernistički zamah nakon rata, potaknut
i promjenom političke situacije. Hrvatska, naime, raspadom
Austrougarske Monarhije ulazi u Kraljevinu Srba, Hrvata i
Slovenaca (koja 1929. postaje Kraljevina Jugoslavija), što dovodi
12 Usporedi: Gagro (1966): 50.
13 Hrvatski proljetni salon,
katalog izložbe, Zagreb:
Salon Ullrich, 1916: bez
paginacije.
14 O osnivanju Proljetnog
salona i njegovoj prvoj
izložbi opširnije u: Petar
Prelog, “Prilog poznavanju
geneze Proljetnog salona”,
Radovi Instituta za povijest
umjetnosti 27, 2003:
255-263.
95 Petar Prelog — refleksi povijesnih avangardi