03.06.2013 Views

Moderna umjetnost u Hrvatskoj - Institut za povijest umjetnosti

Moderna umjetnost u Hrvatskoj - Institut za povijest umjetnosti

Moderna umjetnost u Hrvatskoj - Institut za povijest umjetnosti

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

288<br />

Ivan Picelj, slikar, grafičar i di<strong>za</strong>jner, rođen je u Okučanima<br />

1924. godine, a umro 2011. u Zagrebu. Studirao je na Akademiji<br />

likovnih <strong>umjetnost</strong>i u Zagrebu, koju upisuje 1943. godine, a<br />

napušta tri godine kasnije ne <strong>za</strong>vršivši studij.<br />

Umjetnik bauhausovske orijentacije, bli<strong>za</strong>k umjetničkom<br />

konceptu ruske avangarde (El Lissitzky, Alexander Rodchenko)<br />

izgradio je svoju “<strong>umjetnost</strong> konstruktivnog pristupa”. 2 Član je<br />

legendarne umjetničke grupe EXAT 51 (“eksperimentalni atelier”),<br />

koju su, <strong>za</strong>jedno s njim, 1951. godine osnovali slikari Aleksandar<br />

Srnec, Vlado Kristl i Božidar Rašica (koji je bio i arhitekt) te<br />

arhitekti Bernardo Bernardi, Zdravko Bregovac i Vjenceslav<br />

Richter. Exatovci teže sintezi svih likovnih <strong>umjetnost</strong>i, dokidaju<br />

razliku između tzv. “čiste” i primijenjene <strong>umjetnost</strong>i, <strong>za</strong>lažu se <strong>za</strong><br />

eksperimentalni karakter umjetničkog rada. Oni su u to vrijeme<br />

jedini na prostoru tadašnje Jugoslavije, koji javno <strong>za</strong>stupaju<br />

i afirmiraju apstraktnu <strong>umjetnost</strong> nastojeći proučavanjem i<br />

analizom njezinih metoda i principa razviti i obogatiti područje<br />

vizualnih komunikacija u nas. Manifest EXAT-a obznanjen je 7.<br />

prosinca 1951. godine, na godišnjem Plenumu Udruženja likovnih<br />

umjetnika primijenjenih <strong>umjetnost</strong>i Hrvatske. Bio je to tada<br />

veoma radikalan i smion pothvat snažnoga odjeka i dalekosežnih<br />

posljedica po daljnji tijek hrvatske <strong>umjetnost</strong>i, pa prema tome i<br />

po razvoj di<strong>za</strong>jna u <strong>Hrvatskoj</strong>.<br />

Exatovska načela i beskompromisno pristajanje uz temeljna<br />

stajališta apstrakcije biti će trajna obilježja Piceljeve <strong>umjetnost</strong>i.<br />

“Počeo je na principima reda i sređivanja. Od štafelajne slike, na<br />

kojoj se vršila pretvorba figuracije u geometrijsku apstrakciju<br />

i konstrukciju, prodro je i <strong>za</strong>dro na područje plakata i u široke<br />

oblasti grafičke opreme.” 3<br />

Za Staneta Bernika, uz Ješu Denegrija, najboljega<br />

poznavatelja Piceljeva opusa, “seoba znakovlja i struktura iz<br />

2 Jerko Denegri, Umjetnost<br />

konstruktivnog pristupa,<br />

Zagreb: Horetzky, 2000.<br />

3 Zdenka Munk, Ivan Picelj<br />

(slike, reljefi, plakati, grafička<br />

oprema), Zagreb: Muzej <strong>za</strong><br />

<strong>umjetnost</strong> i obrt, 1962.

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!