Moderna umjetnost u Hrvatskoj - Institut za povijest umjetnosti

avangardnim) stavovima na međunarodnoj sceni. Čak i kad je
iskorak u traženju intelektualnih i duhovnih sloboda bio povezan
s radom javnih institucija, kao što je to bio slučaj s pokretom
Novih tendencija (Galerija suvremene umjetnosti), u hijerarhiji
je lokalne umjetničke scene imao status ekskluzivnosti. No, o
neuhvatljivoj energiji umjetničkog “fantoma slobode” posebno
svjedoči djelovanje na rubu javnosti koje privremeno i prividno
na sebe preuzima teret ekscesa unutar određenog konteksta, te
u njemu za sobom ostavlja duboki i dalekosežni trag. Tako se na
prijelazu desetljeća, od 1959. do 1966. godine, u Zagrebu okuplja
potpuno neformalna, hermetična i elitistička grupa “usamljenih”
umjetničkih individualnosti pod mitskim imenom Gorgona, 13
koja je zračila vitalističkom energijom “drugog krila” neoavangarde
(od neo-dade i fluxusa do kleinovskog novog realizma,
minimalizma ili happeninga). Za razliku od “programatskih”
tendencija koje manifestno usmjeravaju i promoviraju poetičke
koncepte, ideološke programe, političke stavove, etiku i
estetiku, te racionalno programiranu produkciju, kritički
modaliteti iskazivanja sudionika gorgonaških zbivanja posve su
slobodni; kako u proširivanju pojma umjetnosti tako i sažimanju
kompleksne problematike umjetničkog djela, do reduktivne
crte s otvorenim mogućnostima značenja i interpretacije što
je sugerirano imenom mitskog bića koje personificira različite
pojmove i ideje. Oko zavodljivog fluida Gorgone okupili su se
srodnici po intelektualno-duhovnom izboru: slikari Josip Vaništa,
Julije Knifer, Marijan Jevšovar i Đuro Seder, kipar Ivan Kožarić,
arhitekt Miljenko Horvat, kritičar i umjetnik Dimitrije Bašićević
Mangelos, sociolog i teoretičar umjetnosti Matko Meštrović,
te kritičar i povjesničar umjetnosti Radoslav Putar. Premda se
Gorgona okupila nešto malo prije okupljanja pokreta Novih
tendencija, neki sudionici su isti (Putar, Meštrović, Knifer), jer
13 Još uvijek najiscrpnija
publikacija o ovoj
umjetničkoj grupi je katalog
njezine prve retrospektivne
izložbe održane u Galeriji
suvremene umjetnosti
u Zagrebu 1977. godine,
Nena Dimitrijević
urednica i autorica teksta
u katalogu pod naslovom
“Gorgona - umjetnost
kao način postojanja”;
tekst ponovo objavljen
u: Marija Gattin (ur.),
Gorgona (monografija),
Zagreb: Muzej suvremene
umjetnosti, 2002: 52-67.
Također tekst Marija Gattin,
“Protokol dostavljanja
misli”, u: „Gorgona/
Protokol dostavljanja misli“,
Zagreb: MSU, 2002: 37-44;
Jerko Dengri, “Gorgona i
poslije”, u: „Prilozi za drugu
liniju. Kronika jednog
kritičarskog zalaganja“,
Zagreb: Horetzky, 2003 :
273-340.
359 SONJA BRISKI UZELAC — ZAGREBAČKA SCENA U SREDIŠTU: ŠEZDESETE