Moderna umjetnost u Hrvatskoj - Institut za povijest umjetnosti

tekstualizam”), razlikuju se unekoliko od interesa novosadskih
umjetnika izrazitije za prakticiranja “klasične” konceptualne
umjetnosti što ih okreće proučavanju strukturalizma, semiotike,
Wittgensteina, rada umjetničke grupe Art&Language, Josepha
Kosuta i grupe OHO. Središnji dio produkcije grupe KOD (Slavko
Bogdanović, Miroslav Mandić, Mirko Radojičić, Janez Kocjančić)
čine tako analitičko-eksperimentalna jezična istraživanja,
primjeri land-arta (Apoteoze, Slavko Bogdanović) i realizacija
u hibridnim formatima performansa-instalacije (Restoran kod
KOD, Janeza Kocjančić), performansa-akcije (Dunav, Miroslava
Mandića) ili objekata-akcija (Miroslav Mandić, Zakovana knjiga).
Djelatnosti ove skupine umjetnika pripadaju i primjeri političke
kritike s pozicija anarho-liberalizma usmjereni “razorktivanju
partijskih stega, koje ugrožavaju autonomiju umjetničkog
djelovanja”, 2 koji su rezultirali žestokim odgovorom političkih
struktura, sudskim procesima i zatvorskim kaznama. 3 Rad grupe
϶, osnovane u veljači 1971. (Ana Raković, Čedomir Drča, Vladimir
Kopicl, Miša Živanović), nešto je drukčijeg, izrazito analitičkog
karaktera i podjednako obuhvaća bavljenje teorijom skupova
(Raković, Drča) i različite vrste tautoloških jezičnih operacija,
te svojevrsnu sistematiziraju dotadašnjih jezičnih istraživanja u
okviru novosadske umjetničke scene (Vladimir Kopicl).
U usporedbi s produkcijom novosadskih umjetničkih grupa,
umjetnost članova skupine Bosch+Bosch svojom je formalnom
hibridnošću bliža tadašnjoj mađarskoj neo-avangradnoj likovnoj
sceni – s kojom usko surađuje – nego jugoslavenskoj. Radovi
njezinih članova Slavka Matkovića, Balinta Szombatyija, Atile
Csernika, Laszla Kesrekesa, Laszla Salme i Katalin Ladik kreću
se u rasponu od “klasične” konceptualne umjetnosti vizualne
poezije”, preko primjera “trodimenzionalne tekstualnosti”
– primjene iskustava vizualne pozije u konetkstu land arta
380
2 Nebojša Milenković,
“Umetnost kao
istraživanje umetnosti”, u:
Centralno europski aspekti
vojvođanskih avangradi,
katalog izložbe, Novi
Sad: Muzej savremene
umetnosti, 2002.:93.
3 Riječ je progonima Dejana
Bogdanovića, zabrani Uj
Sympoziona zbog “Pjesme o
filmu” Miroslava Mandića,
koja je rezulturala sudskim
procesom i osudom na devt
mjeseci zatvora, odnosno
sudskom procesu Slavku
Bogdanoviću, a zbog rada
“Pesma underground
Tribina mladih”, objavljene
u beogradskom Studentu,
koja je rezultirala osudoma
naosam mjeseci zatvora.