Moderna umjetnost u Hrvatskoj - Institut za povijest umjetnosti
03.06.2013 • Views
Share Embed Flag

Moderna umjetnost u Hrvatskoj - Institut za povijest umjetnosti

Moderna umjetnost u Hrvatskoj - Institut za povijest umjetnosti

Moderna umjetnost u Hrvatskoj - Institut za povijest umjetnosti

SHOW MORE
SHOW LESS
ePAPER READ
DOWNLOAD ePAPER
ipu.hr

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

START NOW

ali i nerijetkim razilaženjima i oštrim sukobima. Zemlja i Grupa<br />

trojice nastale su u istom društvenom i umjetničkom ozračju,<br />

a svaka je na svoj način željela formulirati odgovore na pitanja<br />

što je hrvatska suvremenost i kakva bi trebala biti te označiti<br />

elemente po kojima su hrvatska kultura i <strong>umjetnost</strong> specifični.<br />

Usto, <strong>za</strong>jednički im je bio i cilj uzdi<strong>za</strong>nja hrvatske <strong>umjetnost</strong>i na<br />

višu razinu.<br />

Grupa trojice, koju su u Zagrebu 1930. osnovali slikari<br />

Ljubo Babić, Jerolim Miše i Vladimir Becić, nastojala je, unatoč<br />

generacijskim i umjetničkim razlikama, ostvariti prinos<br />

nacionalnom identitetu na način koji odgovara ponajprije<br />

građanskom društvenom sloju. Još u vremenu u kojemu su na<br />

hrvatskoj likovnoj sceni dominirale izložbe Proljetnog salona,<br />

između 1921. i 1927., djelovala je Grupa ne<strong>za</strong>visnih umjetnika<br />

čiji su pripadnici bili Ljubo Babić i Jerolim Miše, a s njima je<br />

izlagao i Vladimir Becić. 11 Iako su sudjelovali i na izložbama<br />

Proljetnog salona, osnivajući ovu umjetničku skupinu željeli<br />

su ponuditi osobnu likovnu koncepciju, razrađeniju od<br />

proljetnosalonske, u kojoj se mogu nazrijeti <strong>za</strong>čeci ideje o<br />

potrebi stvaranja nacionalnog izra<strong>za</strong>. 12 Nakon što je 1929. godine<br />

Zemlja – s idejama o nužnosti kolektivnog djelovanja i aktivnoj<br />

ulozi <strong>umjetnost</strong>i u društvenoj revoluciji – bitno izmijenila<br />

karakter umjetničke stvarnosti u <strong>Hrvatskoj</strong>, Ljubo Babić, slikar,<br />

kritičar, povjesničar <strong>umjetnost</strong>i i glavna osobnost Grupe trojice<br />

te veliki autoritet u hrvatskom umjetničkom životu, pripremio<br />

je odgovor. Računajući s publikom koju je gotovo isključivo činio<br />

građanski društveni sloj, a na kojemu se temeljilo i suvremeno<br />

tržište, Babić se suprotstavio ideologi<strong>za</strong>ciji <strong>umjetnost</strong>i <strong>za</strong>lažući<br />

se <strong>za</strong> individualne vrijednosti i svojevrsnu ideali<strong>za</strong>ciju<br />

života kroz odmak od kompleksne političke i društvene<br />

svakodnevice. 13<br />

243<br />

11 Grupi ne<strong>za</strong>visnih umjetnika,<br />

osim Babića i Miše, pripadali<br />

su i slikari Zlatko Šulentić,<br />

Vladimir Varlaj, Jozo<br />

Kljaković te kipari Marin<br />

Studin, Frano Kršinić i Ivan<br />

Meštrović.<br />

12 “Među hrvatskim<br />

umjetničkim skupinama<br />

Grupa ne<strong>za</strong>visnih, osim<br />

što je djelovala u vrijeme<br />

druge faze Proljetnog<br />

salona (1921. - 1928.) te prije<br />

nastanka Grupe trojice, i po<br />

idejnoj koncepciji logična<br />

je i značajna karika u<br />

spomenutom nizu. Vrijeme<br />

Grupe ne<strong>za</strong>visnih vrijeme je<br />

sazrijevanja ideja o načinima<br />

stvaranja nacionalnog<br />

likovnog izra<strong>za</strong>.” Frano<br />

Dulibić, “Grupa ne<strong>za</strong>visnih<br />

umjetnika (1921. - 1927.)”,<br />

Radovi <strong>Institut</strong>a <strong>za</strong> <strong>povijest</strong><br />

<strong>umjetnost</strong>i 23, 1999: 203.<br />

13 “... ako ‘zemljaši’ idealiziraju<br />

socijalnu akciju, ‘trojica’<br />

to isto čine u odnosu na<br />

individualni umjetnički čin.”<br />

Vladimir Maleković, Grupa<br />

trojice, katalog izložbe,<br />

Zagreb: Umjetnički paviljon,<br />

1976: 9.<br />

Petar Prelog — PROBLEMI SAMOPRIKAZIVANJA.<br />

UMJETNOST I NACIONALNI IDENTITET U MEĐURATNOM RAZDOBLJU

logo

products

Resources

Company

Terms of service
Privacy policy
Cookie policy
Cookie settings
Imprint
Change language
Made with love in Switzerland
© 2024 Yumpu.com all rights reserved

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!