Moderna umjetnost u Hrvatskoj - Institut za povijest umjetnosti

nekoliko generacija umjetnika tijekom prve polovice 20. stoljeća
pristupati s različitih polazišta, postižući raznolike rezultate.
Društvo hrvatskih umjetnika Medulić, 15 osnovano 1908.
godine u Splitu povodom Prve dalmatinske umjetničke izložbe,
programski je težilo stvaranju umjetnosti s nacionalnim
i općim južnoslavenskim obilježjima, oslobođene stranih
političkih, ali i kulturnih utjecaja. Za razliku od umjetnika
srednje generacije okupljenih oko Lade koji su već doživjeli
svoju afirmaciju i postali nositeljima konzervativnih vrijednosti,
oko Medulića se okupljaju pretežno mlađi umjetnici. Oni su,
iako više puta pozivani, odbili sudjelovati na izložbi Lade u
Zagrebu, organiziravši vlastito umjetničko udruženje i izložbu
u Splitu. Iako je Društvo Medulić osnovano ponajprije zaslugom
slikara Emanuela Vidovića, koji je zastupao ideju dalmatinskog
umjetničkog regionalizma, glavnom osobnošću i ideologom
postaje kipar Ivan Meštrović. U formalno-stilskom pogledu
djelovanje Medulića najizrazitije je nosilo simbolističke i
secesijske karakteristike s tematikom koja je bila nadahnuta
južnoslavenskom junačkom narodnom poezijom. Ta je tematika
stavljena u prvi plan, pa je često zasjenjivala vrijedna likovna
postignuća i izazivala brojne rasprave i osporavanja. Kao
pobornici jugoslavenske ideje hrvatski umjetnici iz Društva
Medulić, nakon što nisu uspjeli dobiti poseban hrvatski izlagački
prostor u mađarskom paviljonu na međunarodnoj izložbi u Rimu
1911. godine, izložili su svoja djela u paviljonu Kraljevine Srbije.
Na taj je način pokazan jasan politički stav pojedinih umjetnika.
Djelo glavnog organizatora Prve dalmatinske umjetničke
izložbe u Splitu i jednog od osnivača Medulića posebno je
važno za utemeljenje hrvatskog umjetničkog moderniteta.
Emanuel Vidović slikarski se oblikovao “između dvije periferije:
europske (Venecija, Milano) i hrvatske (Split)”. 16 Italija je
15 Na izložbama Društva
Medulić izlagali su Emanuel
Vidović, Vlaho Bukovac,
Ivan Meštrović, Mirko
Rački, Tomislav Krizman,
Joza Kljaković, Ljubo Babić i
mnogi drugi. Na pojedinim
izložbama hrvatskim
umjetnicima pridružuju
se i slovenski, srpski i
češki umjetnici. Više o
Društvu Medulić u: Vesna
Novak Oštrić, Društvo
hrvatskih umjetnika Medulić
1908-1016., katalog izložbe,
Zagreb: Umjetnički paviljon,
1962.; Sandi Bulimbašić,
“Prilog poznavanju povijesti
Društva hrvatskih umjetnika
Medulić 1908.-1919.”,
Radovi Instituta za povijest
umjetnosti 33, 2009:
251-260; Prva dalmatinska
umjetnička izložba, ur. Božo
Majstorović, katalog izložbe,
Split: Galerija umjetnina,
2011.
16 Igor Zidić, Emanuel Vidović,
katalog izložbe, Zagreb:
Umjetnički paviljon, 1971: VI.
23 Petar Prelog — Artikulacije moderniteta. Institucije, secesije, publika