Moderna umjetnost u Hrvatskoj - Institut za povijest umjetnosti
03.06.2013 • Views
Share Embed Flag

Moderna umjetnost u Hrvatskoj - Institut za povijest umjetnosti

Moderna umjetnost u Hrvatskoj - Institut za povijest umjetnosti

Moderna umjetnost u Hrvatskoj - Institut za povijest umjetnosti

SHOW MORE
SHOW LESS
ePAPER READ
DOWNLOAD ePAPER
ipu.hr

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

START NOW

prostora, kojoj su pridonijeli i hrvatski umjetnici, iska<strong>za</strong>na je i<br />

organi<strong>za</strong>cijom velikih revijalnih Jugoslavenskih umjetničkih<br />

izložaba (prva je održana u Beogradu 1904., a posljednja u<br />

Novom Sadu 1927.), čiji je <strong>za</strong>datak bio prika<strong>za</strong>ti bliskost polazišta<br />

i ideja kod umjetnika iz različitih sredina.<br />

U oblikovanju nacionalnog identiteta na ovim prostorima<br />

uloga jezika bila je ne<strong>za</strong>obilazna. Naime, male nacionalne<br />

kulture, kakva je i hrvatska, ovisne su o književnosti i jeziku –<br />

nacionalni osjećaji iskazivali su se ponajprije kroz jezik i živjeli<br />

u njemu, prvenstveno stoga što je jezik bio osnovni element<br />

razlikovanja unutar Austrougarske Monarhije, 8 ali, usprkos<br />

velikoj sličnosti jezika, i unutar jugoslavenske <strong>za</strong>jednice koja je<br />

nastala <strong>za</strong>vršetkom Prvoga svjetskoga rata. U vezi s time ne smije<br />

se, međutim, <strong>za</strong>boraviti da se u sredinama gdje je pismenost<br />

bila veća pisanom riječju moglo učinkovitije pristupiti publici,<br />

a u područjima s manjom pismenošću, vizualni je pristup bio<br />

primaran. 9 U <strong>Hrvatskoj</strong> je upravo <strong>za</strong>to likovna <strong>umjetnost</strong>, kao<br />

važan dio nacionalne kulture, bila iznimno važna u promicanju<br />

osjećaja nacionalne pripadnosti, kako krajem 19. stoljeća, tako i u<br />

politički i ekonomski nestabilnom međuratnom razdoblju.<br />

Rasprave o ideji ostvarivanja “našeg izra<strong>za</strong>” u hrvatskoj<br />

<strong>umjetnost</strong>i, koji bi trebao obuhvaćati važne elemente<br />

nacionalne kulture, biti izvoran te svojim karakteristikama<br />

odgovarati društvenim uvjetima u kojemu nastaje, kulminirale<br />

su u međuratnom razdoblju. U osobito složenoj političkoj i<br />

ekonomskoj situaciji, u kojoj Hrvati izražavaju ne<strong>za</strong>dovoljstvo<br />

svojim položajem u multinacionalnoj Jugoslaviji, <strong>umjetnost</strong><br />

postaje mjestom nacionalne emancipacije, ali i sukoba različitih<br />

ideoloških polazišta i umjetničkih pristupa. Tako se nameće<br />

<strong>za</strong>ključak da su 30-ih godina “univer<strong>za</strong>lističke tendencije<br />

bile <strong>za</strong>pravo ekskluzivne i da su težnje ukorjenjivanja –<br />

241<br />

8 Aleš Erjavec, “The Three<br />

Avant-gardes and Their<br />

Context”. U Impossible<br />

Histories – Historical Avantgardes,<br />

Neo-avantgardes,<br />

and Post-avant-gardes in<br />

Yugoslavia, 1918-1991, ur.<br />

Dubravka Djurić i Miško<br />

Šuvaković, Cambridge: MIT<br />

Press, 2003: 39.<br />

9 Više u: Facos, Hirsch<br />

(2003): 4-5.<br />

Petar Prelog — PROBLEMI SAMOPRIKAZIVANJA.<br />

UMJETNOST I NACIONALNI IDENTITET U MEĐURATNOM RAZDOBLJU

logo

products

Resources

Company

Terms of service
Privacy policy
Cookie policy
Cookie settings
Imprint
Change language
Made with love in Switzerland
© 2024 Yumpu.com all rights reserved

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!