Moderna umjetnost u Hrvatskoj - Institut za povijest umjetnosti

između tih dvaju dominantnih svjetova industrijske modernosti
– onog liberalno-demokratskog i onog socijalističkog – čiji je
odnos presudno odredio projekciju stvarnosti u drugoj polovini
20. stoljeća, puno veće nego što se to na prvi pogled čini. Tvrdnja
Susan Buck Morss da je "historijski eksperiment socijalizma
duboko ukorijenjen u modernizirajuću tradiciju Zapada", te da ga
s projekcijama zapadnoeuropskog društva liberalnog kapitalizma
ne povezuje samo "nasilna zloupotreba državne vlasti, već i
zajedničko utopijsko uvjerenje da suverenitet masa zajedno s
masovnom proizvodnjom može dovesti do socijalne harmonije", 4
danas zasigurno nije više upitna. Izlazeći iz rata kao pobjednice,
obje velesile ulaze u razdoblje ubrzane industrijalizacije i
naglog ekonomskog rasta, doduše ne s istih početnih pozicija i
ne s jednako upotrebljivim prirodnim resursima te s različitim
razumijevanjem projama teritorijalne ekspanzije. Motivirane
svojom ulogom u ratnim zbivanjima koja su ih profilirala kao
planetarna središta moći, obje tragaju za odgovarajućom
formulacijom vlastita "povijesnog poslanja". Okruženo retorikom
konačnog rješenja svih historijskih dilema, ono se u slučaju
SAD artikulira kao čelna pozicija među zemljama Slobodnog
svijeta, a u slučaju SSSR-a kao predvodnička uloga u razvoju
socijalizma te rezultira blokovskom podjelom oslonjenom na
politički diskurs prepun mržnje i neprijateljstva. Koliko god
bila udaljena ideološka polazišta tih dvaju svjetova, u području
kulture i duhovnosti povezuje ih zajedničko inzistiranje na
razvoju prirodnih znanosti, podupiranje pozitivističkog pristupa
u humanistici, identičan konzervativan umjetnički ukus (sklonost
antici i renesansi) te vrlo slična percepciju socijalne uloge
umjetnosti koja objašnjava – u slučaju SSSR-a otvorenu, a SDA-a
prikrivenu – upotrebu umjetnosti u "više" (političke i ideološke)
svrhe.
272
4 Susan Buck-Morss,
Dreamworld and
Catastrophe: The Passing
of Mass Utopia in East and
West, Cambridge, Mass.:
MIT Press, 2000.: xii-xiii.
Tomislav Gotovac,
Bez naslova (Ilirija), 1964.,
Zbirka Sarah Gotovac,
Zagreb