Moderna umjetnost u Hrvatskoj - Institut za povijest umjetnosti

Ivana Meštrovića, u kojima prepoznajemo koncept volje kao
manifestacije slijepog nagona. Za primjer je dostatno uzeti djelo
poput Prvoga zahtjeva (1906.). Nastavak života novorođenog
djeteta, što je tema toga djela, ovisan je o hranjenju koje nije
vođeno intelektom, već “voljom”. Vrijeme kada su nastajala
slična Meštrovićeva djela, obilježila je njegova doslovna “glad” za
literaturom. 12 U kontekstu utjecaja Schopenhauerove filozofije,
posebno značenje zauzima Meštrovićevo razmišljanje o biti
umjetničke kreacije, koja se ogleda u području nagonskoga:
“Umjetniku je samo jedino do toga stalo da mislima i čuvstvima
svojima podaje vidljivu formu. To on ne radi da ugađa ili tobože
jer ga koji cilj ili namjera vodi, nego jedino iz neodoljiva unutarnja
nagona, koji je opravdan kao ona neustezljiva potreba koja te tjera na
smijeh, plač, pjevanje i viku.” 13
Zaustavimo se na slučaju Meštrovićeva pristupa
“mitološkim” temama, koje u cijelosti pokazuju njegovo
svojstvo nekonsenzusnog umjetnika, a što je važno za iniciranu
kontekstualizaciju. Prema novinskim navodima, Ivanu
Meštroviću bilo je zabranjeno pokazati Modernu Veneru na
izložbi Secesije 1906. godine. 14 Riječ je o Veneri (mojih dana),
skulpturi oblikovanoj u Beču iste godine. Valja postaviti pitanje
o rezultatu supostojanja “antičkog”i “modernog”, koju implicira
naslov djela. Razglabajući o slikarskoj proceduri Gustava Klimta,
Carl Emil Schorske će ustvrditi kako su grčki mitovi i simboli
poslužili slikaru kao snažno sredstvo ogoljenja nagonskog života,
što ga je klasična tradicija sublimirala ili potiskivala. Proces
desublimacije nagona u umjetnosti Gustav Klimt započeo je
upravo njihovom uporabom. 15 Sličan postupak evidentira se i u
interpretaciji ovog Meštrovićevog djela. Superiorno božanstvo
detronirano je i odražava konvulziju seksualnog užitka. Lascivna
Venera međunožjem požudno gnječi vrištećeg Erosa. Simboli
123
12 Jozo Kljaković, U
suvremenom kaosu, Zagreb:
Matica hrvatska, Akademija
likovnih umjetnosti, 1992.
13 Ivan Meštrović, “O
umjetnosti”, Pokret, 23.
listopada 1904. Citirano
prema: Kraševac (2002.):
80.
14 “Naši umjetnici u - tugjini”,
Sloboda, 21. ožujka, 1906.,
rubrika Iz grada: 6
15 Carl E. Schorske, Beč krajem
stoljeća, politika i kultura,
Zagreb: Antibarbarus, 1997:
231-236.
dalibor prančević — suprostavljanje i imperativi ivana meštrovića.
fragmentaran pogled na kiparstvo prve polovice 20. stoljeća u hrvatskoj