Moderna umjetnost u Hrvatskoj - Institut za povijest umjetnosti

uporište u figuralnoj predstavi. Važno je napomenuti, kako na
ovom geografskom području prakse apstraktnih promišljanja
trodimenzionalnih kiparskih tijela sasvim izostaju.
Meštrovićevi su pisani osvrti morali imati stanovitog
utjecaja na popularizaciju njegovih umjetničkih izvora tijekom
stvaralačkog vijeka. Pritom valja posebno istaknuti njegove
eseje o Michelangelu i Rodinu. 56 U njima se, a osobito u eseju o
Michelangelu, uočava linija skulpture, koju bi Ivan Meštrović
preporučio mlađim naraštajima. Dijelove tog eseja citirali
smo u ovom tekstu. Michelangelov utjecaj ne bismo nazvali
spornim, no Meštrovićev negativan stav prema avangardnim
stremljenjima i uzorima kako na području vizualnih tako
i glazbene umjetnosti, zasigurno ne ostavlja čitatelja
ravnodušnim.
Utjecaj je Ivan Meštrović širio i angažmanom studenata svoje
klase i ostalih mlađih umjetnika na izvedbi spomenika javnih
narudžbi, što će kod potonjih rezultirati dubokim utiskom i
‘posljedicom’ na njihovu umjetničku produkciju (Ivo Lozica,
Grga Antunac, Juraj Škarpa…). Većina tadašnjih javnih narudžbi
upravljana je upravo Meštroviću, kiparu čvrste asocijacije kako
uz vladajuću kraljevsku dinastiju tako i kler.
Nužno je ukazati na množinu javnih projekata na kojima je,
zajedno sa svojim suradnicima, bio angažiran Ivan Meštrović.
Već je spomenuto kako javna skulptura Ivana Meštrovića nije
predstavljala samo tijelo koje bi svojim tematskim i morfološkim
značajkama trebalo stimulirati pažnju promatrača, već je obično
zahvaćala organizaciju šireg urbanog tkiva. To je razvidno i u
slučaju njegova Spomenika Josipu Jurju Strossmayeru (otkriven
1926.), pri čemu treba imati u vidu umjetnikove izvorne
prijedloge reorganizacije gradskog trga na kojem je skulptura
trebala biti postavljena. 57 Oko izvedbi njegovih projekata
155
56 Meštrović (1926): 243-256.;
Meštrović (1939.): 13-14.
57 Snješka Knežević,
Zagrebačka zelena potkova,
Zagreb: Školska knjiga,
1996: 276-280.
dalibor prančević — suprostavljanje i imperativi ivana meštrovića.
fragmentaran pogled na kiparstvo prve polovice 20. stoljeća u hrvatskoj