Moderna umjetnost u Hrvatskoj - Institut za povijest umjetnosti

za bečko Sveučilište, a kojima izaziva brojne skandale i stimulira
redefiniranje estetskih principa u pristupu djelu likovne
umjetnosti. Klimt je ključna ličnost u sagledavanju odlučnoga
prekida s tradicijom “otaca” i glasoviti protagonist utemeljenja
nove umjetničke grupacije: Udruženja likovnih umjetnika
Austrije – Secesija (Vereinigung bildender Künstler Ősterreichs -
Secession). Na takvoj podlozi oblikovat će se svjetonazor Ivana
Meštrovića, a – posredno – i značajan dio hrvatskoga modernog
kiparstva.
Osnovna ideja Secesije, odnosno ideja moderniteta bečkog fin
de sièclea što ju je ona posredovala, sažeta je u sintagmi kritičara
Ludwiga Hevesija ispisanoj na novom hramu umjetnosti, na
Kući bečke Secesije (Haus der Wiener Secession): “Vremenu
njegova umjetnost, umjetnosti njezina sloboda” (Der Zeit ihre Kunst,
die Kunst ihre Freiheit). Njezin jasan cilj bio je otvaranje austrijske
umjetnosti likovnim impulsima iz ostalih europskih kulturnih
sredina poput francuske, belgijske ili engleske. Oslobađanje
slikarstva od historijskih citata i neposredno opserviranje
svakodnevnice, kao posljedice šire društvene perspektive, očito
su stimulativno djelovali na novi početak.
Ivan Meštrović nije ostao ravnodušan prema novoj likovnoj
pojavi. Razmišljao je o natpisu s pročelja zgrade Secesije i svoja
razmišljanja objavio. Mladi umjetnik bezrezervno podržava
ideju “umjetnosti njezina sloboda” pokazujući, pak, suzdržanost
naspram drugog segmenta slogana: “Ipak se na žalost ne misli
ni danas čisto iskreno sa umjetnošću, uzevši nadodatak: vremenu
njegova umjetnost. Secesija hoće i može velika postići, ali rekao bi,
da si ona svoju slobodu pušta od vremena uzeti i tim se izvrgava
pogibelji da upadne u ono što odgovara vremenu – u afektivno
i u prepuno efekata.” 4 Umjetnik, dakle, intuira mogućnost
povlađivanja umjetnosti konvencijama vremena, što bi moglo
118
XVI. izložbi. Godine
1906. apsolvirao je studij
arhitekture kod Friedricha
Ohmanna, te je upisan kao
redovni član Udruženja
likovnih umjetnika Austrije
– Secesija.
4 Irena Kraševac, Ivan
Meštrović i Secesija, Beč-
München-Prag 1900-1910,
Zagreb: Institut za povijest
umjetnosti, Fundacija Ivana
Meštrovića, 2002: 79.