Moderna umjetnost u Hrvatskoj - Institut za povijest umjetnosti

potrošačke moći i narastanje masovne popularne kulture, kao
i alternativnih i marginalnih pokreta i oblika ponašanja koje je
elitna, visoko estetizirana kultura isključivala, razvijala težnja
ka transformiranju konkretne realnosti u smjeru postizavanja
“estetske perspektive postojanja” (Menna) komplementarne
tehničkoj, znanstvenoj, pa i političkoj dimenziji postojanja.
U trenutku vlastite demokratizacije i ekspanzije, moderna
umjetnost nudi i alternativne modele djelovanja i ponašanja,
te sama sebe preobražava s jedne strane u racionalnu estetsku
akciju, a s druge u vitalni aktivistički ili kontemplativni događaj.
Pri tome, nisu uvijek jasna razgraničenja unutar ove dvostruke
strukturiranosti umjetničkih stavova, kao što nisu jasni ni odnosi
između takozvanih “središta” odnosno “rubova” događanja,
ponešto su zamagljeni i tadašnjom strukturiranošću “bipolarnog
svijeta”, o čemu na osobit način svjedoči slučaj zagrebačke scene
tijekom 60-ih godina prošloga “stoljeća moderne”.
Zagrebački neo-avangardni pokret imao je sve odlike
međunarodne neo-avangarde na vrhuncu njenog akcionog i
eksperimentalno-istraživačkog djelovanja, ali također i posebne
odlike koje su proizlazile iz postavljanja i otvaranja niza pitanja o
zamisli modernosti, koja tadašnja “lokalna tradicija” umjetničke
i političke ideologije nije poznavala ili priznavala, ali je imala
izoštrenu svijest o potrebama “novog doba”. Stoga, prema
poznatim riječima jednog od sudionika pokreta i pripadnika
padovanske Grupe N Alberta Biasija, “nije slučajno što se
ovaj pokret okupio u Zagrebu, kao europskom gradu politički
otvorenom Istoku i Zapadu, niti je slučajno što se javlja 60-ih
godina privlačeći autore s europskoga kontinenta (čak i rusku
grupu Dviženije) i posebno one iz Južne Amerike”. 3 O uključenju
u internacionalni kontekst otvorenih problema na razini “novog
središta” a ne “zakašnjele” recepcije svjedoče i druge važne
340
3 Alberto Biasi, “A proposito
del progetto de Lea Vergine
riguardante NT fino al
1963”, tekst u katalogu
izložbe L’ultima avanguardia
- arte programmata e cinetica
1953/1963, Milano, 1983-4:
163.