Moderna umjetnost u Hrvatskoj - Institut za povijest umjetnosti

za seriju skulptura religijske tematike, drugi pokazuje Ivana
Meštrovića kako, gradeći enigmatičan portret Augustea
Rodina, koristi stilistiku prošlosti i stvara djelo nesvakidašnje
monumentalnosti, koja je u opreci s načinom na koji Meštrović
prikazuje Rodina na drugom portretu. Taj monumentalni
portret emanira slično raspoloženje kao i sfinge što ih je
Meštrović oblikovao u to vrijeme, pa i na licu portretiranoga
umjetnika susrećemo isti, bezvremenski pogled. Ovakvu
interpretativnu potku moguće je potkrijepiti crtežima
iz korespondencije kipara Angela Zanellija, na kojima
vidimo kompozicijska rješenja obaju portreta. 53 Na jednom
od crteža vidimo prikaz Augustea Rodina kao sfinge: lice
nekomunikabilnog pogleda, veoma istaknutog nosa i bujne
brade učvršćeno je kanelirama odjeće, te jakim rukama koje
konsolidiraju poziciju. Zanimljivo je sjećanje Ivana Meštrovića
na prvi susret s Rodinom, zapisano u njegovu eseju o Rodinu,
odnosno na trenutak u kojem mu je Rodin na rame stavio
“svoju čvrstu skulptorsku desnicu”. Kako vidimo, ta će desnica
predstavljati svojevrstan pečat, kojega će Ivan Meštrović osjećati
u doslovnom i u prenesenom značenju.
Diktat figurativne skulpture
– popudbina Ivana Meštrovića
Nekoliko sažetih interpretativnih linija posvjedočilo nam je o
zanimljivoj ličnosti Ivana Meštrovića. Iako se afirmirao izvan
domovine, kipar nije bio odsutan iz svijesti svojih sunarodnjaka
utječući u velikoj mjeri na njihovu likovnu morfologiju. Njegovu
nazočnost u domovini tada osiguravaju brojne izložbe na kojima
je sudjelovao. Recenzije Meštrovićevih velikih projekata –
međunarodnih izložaba, bijenalnih manifestacija i samostalnih
predstavljanja u eminentnim izložbenim prostorima – koje su
153
53 Pismo se nalazi u privatnom
arhivu nasljednika Angelo
Zanellija u Rimu. Pismo je
Ivanu Meštroviću uputio
Andrija Milčinović iz
Zagreba, 9. svibnja 1914.
godine.
dalibor prančević — suprostavljanje i imperativi ivana meštrovića.
fragmentaran pogled na kiparstvo prve polovice 20. stoljeća u hrvatskoj