03.06.2013 Views

Moderna umjetnost u Hrvatskoj - Institut za povijest umjetnosti

Moderna umjetnost u Hrvatskoj - Institut za povijest umjetnosti

Moderna umjetnost u Hrvatskoj - Institut za povijest umjetnosti

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

kompromitirati njezinu apsolutnu slobodu. Za pretpostaviti<br />

je kako je njegova skepsa mogla biti motivirana negativnim<br />

osvrtima na dotada izlagane mu radove. 5 Također, anticipirao je<br />

učinak restriktivnih metoda cenzure, kojom će, nekoliko godina<br />

kasnije, biti obuhvaćeni i njegovi radovi, o čemu će ovdje biti<br />

spomena.<br />

Dva su umjetnika neobično važna <strong>za</strong> sagledavanje<br />

formativnog razdoblja Ivana Meštrovića: Gustav Klimt<br />

(1862.-1918.) i Auguste Rodin (1840.-1917.). O Rodinu i važnosti<br />

njegove <strong>umjetnost</strong>i, raspravit ćemo nešto kasnije. Zadržimo<br />

se <strong>za</strong>sad na duhovnoj srodnosti između Klimta i Meštrovića.<br />

Djela Gustava Klimta imala su općenitog odjeka u Meštrovićevu<br />

ranom stvaralaštvu. Kao bitno obilježje Klimtovih kompozicija<br />

prepoznajemo dehistori<strong>za</strong>ciju prika<strong>za</strong>. Ahistoričnost prirodnih<br />

procesa očituje se u repeticiji prirodnog ciklusa, pri čemu su<br />

jedine konstante rađanje, borba, smrt. Nema optimističkog<br />

pogleda na razvoj, postoji samo neumitnost. Mnoga rana djela<br />

Ivana Meštrovića bave se upravo tom problematikom. Neka od<br />

njih javni su spomenici, koji deklariraju promijenjeno kiparsko<br />

stanje, unutar tema i oblika. Snažni polemički tonovi što su ih<br />

i<strong>za</strong>zivali promaknuli su te kiparske reali<strong>za</strong>cije u kulturološke<br />

fenomene.<br />

Nije nam poznata korespondencija ili drugi arhivski<br />

dokumenti, koji bi bliže posvjedočili o poznanstvu i susretima<br />

Ivana Meštrovića i Gustava Klimta, međutim komparabilnost<br />

radova dostatna je <strong>za</strong> tezu o interferenciji njihovih umjetničkih<br />

iskustava. Zanimljive podatke u tom smislu pruža književnik<br />

Milan Begović, iz čijih se napisa ra<strong>za</strong>bire da je Klimt poznavao<br />

i cijenio Meštrovićeva kiparska ostvarenja. “Ein genialer Bub’<br />

Ihr Landsmann!”, opetovao je Gustav Klimt razgovarajući s<br />

Begovićem o mladome Meštroviću. 6<br />

119<br />

5 Cjeloviti popis djela<br />

izloženih na bečkoj Secesiji<br />

kao i dosad najrelevantniju<br />

razradu prvog desetljeća<br />

umjetničke aktivnosti<br />

Ivana Meštrovića vidjeti u:<br />

Kraševac (2002.).<br />

6 “Ipak jedno prešutjeti ne<br />

mogu. Lane sam se našao sa<br />

glasovitim bečkim slikarom<br />

Klimtom i u razgovoru dođe<br />

riječ na Meštrovića. – Ein<br />

genialer Bub’ Ihr Landsmann!<br />

– opetovao mi je govorio<br />

veliki umjetnik. Najbolja<br />

svjedodžba.” Xeres (Milan<br />

Begović), “Kipar Meštrović”,<br />

Obzor, 30. svibnja 1904.<br />

Citirano prema: Milan<br />

Begović, Sabrana djela: Eseji,<br />

kritike, polemike, miscelanea,<br />

intervjui, ur. Andrea Sapunar<br />

i Tihomil Maštrović, Zagreb:<br />

Naklada Ljevak, Hrvatska<br />

akademija znanosti i<br />

<strong>umjetnost</strong>i, 2005: 338.<br />

dalibor prančević — suprostavljanje i imperativi ivana meštrovića.<br />

fragmentaran pogled na kiparstvo prve polovice 20. stoljeća u hrvatskoj

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!