Moderna umjetnost u Hrvatskoj - Institut za povijest umjetnosti

S obzirom na to da je Zemlja nastojala sveobuhvatno
odgovoriti na probleme tadašnje društvene situacije,
zajedničkim prinosima slikara, kipara i arhitekata, predstavljane
su tematske dionice pod nazivom Kuća i život, Selo te Selo i grad,
a osim radova slikara seljaka izlagani su i radovi radnika i djece.
Također, važan dio izložbenih prezentacija pojedinih tema bile
su i dokumentarne fotografije. Grafički opusi članova Zemlje
bili su, pak, kvalitativno i kvantitativno značajni – grafika
i crtež postaju tako najvažniji medij društveno angažirane
umjetnosti u tom vremenu. 25 I dok je sudjelovanje kipara u radu
Zemlje bilo “više posljedica njihova društvenog i političkog
opredjeljenja, nego što bi i kreativno značilo usmjerenost na
određene socijalne sadržaje”, 26 posebno je zanimljiv odnos
slikarstva i arhitekture unutar okvira zemljaškog programa. 27
Naime, arhitekti se, za razliku od slikara, ne odriču suvremenih
europskih modernističkih uzora. Štoviše, oni ih nedvosmisleno
prihvaćaju kao polazište svoga djelovanja. Arhitektura Zemlje
tako posjeduje izrazite modernističke značajke, uz povezivanje
s pojedinim lokalnim elementima. Stoga se možemo složiti s
tvrdnjom da “Zemlja nije specifično obilježila arhitekturu, već je
arhitektura specifično obilježila Zemlju: kao likovnu grupaciju u
kojoj je misao o oblikovanju imala raspon od crteža do grada; koja
je svojom strukturom odavala zahtjev za cjelovitim pristupom
prostoru ljudskoga života”. 28
U kontekstu ideje o oblikovanju nezavisnog likovnog izraza
može se zaključiti da je slikarstvo Zemlje deklarativno bilo
orijentirano izrazito protueuropski. Ipak, ne smije se zaboraviti
nekoliko činjenica. Prvo, većina njezinih članova obrazovala
se u inozemstvu, u europskim kulturnim središtima. Zatim,
jedan od uzora bilo je i djelo Georgea Grosza, koji je nedvojbeno
modernistički obilježen. Također, umjetnici Zemlje nisu mogli
255
25 Vidi: Mišela Blanuša,
“Socijalna grafika u
Jugoslaviji”, u: Jedan vek
grafike, katalog izložbe,
Beograd: Muzej savremene
umetnosti, 2003: 31-39.
26 Mladenka Šolman,
“Kiparstvo”, u: Kritička
retrospektiva Zemlja,
katalog izložbe, Zagreb:
Umjetnički paviljon, 1971:
127.
27 O odnosu slikarstva
i arhitekture unutar
Udruženja umjetnika
Zemlja vidi: Božidar Gagro,
“Zemlja naspram evropske
umjetnosti između dva
rata”, Život umjetnosti 11/12,
1970: 25-32.
28 Željka Čorak, “Arhitektura”,
u: Kritička retrospektiva
Zemlja, katalog izložbe,
Zagreb: Umjetnički paviljon,
1971: 151.
Petar Prelog — PROBLEMI SAMOPRIKAZIVANJA.
UMJETNOST I NACIONALNI IDENTITET U MEĐURATNOM RAZDOBLJU