03.06.2013 Views

Moderna umjetnost u Hrvatskoj - Institut za povijest umjetnosti

Moderna umjetnost u Hrvatskoj - Institut za povijest umjetnosti

Moderna umjetnost u Hrvatskoj - Institut za povijest umjetnosti

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

ključno glasilo njemačkog ekspresionizma. Na oblikovnoj<br />

je razini, pak, vidljivo nekoliko elemenata koji su u službi<br />

ekspresije: kompozicija je nestabilna, očišta su višestruka, a<br />

plohe koje omeđuju prostor izlomljene. Tako je ova slika primjer<br />

specifične ekspresionističke situacije koja svjedoči o načinima<br />

na koji su hrvatski umjetnici shvaćali ekspresioni<strong>za</strong>m, a u vezi s<br />

time i o njihovim ograničenjima.<br />

Nakon 1921. godine možemo primijetiti početke snažnijeg<br />

razvitka slojevitog kompleksa reali<strong>za</strong>ma u hrvatskom<br />

slikarstvu kojim je u velikoj mjeri bilo obilježeno čitavo<br />

treće desetljeće. Tako je na hrvatsku <strong>umjetnost</strong>, posredno ili<br />

neposredno, djelovao Picassov povratak figuraciji, neoklasični<br />

interes Andréa Deraina, postkubistička Lhoteova manira,<br />

talijanski neoklasici<strong>za</strong>m te dvije linije njemačkog neorealizma:<br />

magična, vidljiva u slikarstvu Proljetnog salona, i angažirana,<br />

čiji će se utjecaj krajem desetljeća posebice odraziti u<br />

djelovanju Udruženja umjetnika Zemlja. 27 Ipak, i u sklopu<br />

tendiranja k isticanju tektonike volumena i prostora, kroz<br />

svojevrsnu kubističku stili<strong>za</strong>ciju, dolazi do uskog prepletanja<br />

ekspresionističkih i kubističkih htijenja. 28 Tako su se u hrvatskoj<br />

<strong>povijest</strong>i <strong>umjetnost</strong>i koristile i sintagme “konstruktivni<br />

ekspresioni<strong>za</strong>m” 29 i “kubističko-ekspresionistička sinte<strong>za</strong>”, 30<br />

koje upućuju na paraleli<strong>za</strong>m ovih dvaju utjecaja unutar opusa<br />

pojedinih umjetnika ili na njihovo miješanje, tj. na svojevrsne<br />

ekspresionističke <strong>za</strong>ostatke unutar želje <strong>za</strong> pročišćavanjem<br />

forme. Nadalje, ekspresionističke tendencije pojavit će se,<br />

oslobađanjem kistovnog pote<strong>za</strong> i izrazitim kolorizmom, i u<br />

drugoj polovici dvadesetih i prvoj polovici tridesetih godina<br />

dvadesetog stoljeća, ponajprije u djelima slikara Vilka Gecana,<br />

Ignjata Joba, Oskara Hermana, ali i ostalih. Karakteristike takvih<br />

usmjerenja, kod kojih je oslonac na Van Goghovo slikarstvo<br />

106<br />

27 O slojevitom kompleksu<br />

reali<strong>za</strong>ma u hrvatskom<br />

slikarstvu trećeg desetljeća<br />

dvadesetog stoljeća vidi u:<br />

Ivanka Reberski, Realizmi<br />

dvadesetih godina i hrvatsko<br />

slikarstvo. Magično, klasično,<br />

objektivno, katalog izložbe,<br />

Zagreb: Umjetnički paviljon,<br />

1994.; Ivanka Reberski,<br />

Realizmi dvadesetih godina<br />

u hrvatskom slikarstvu,<br />

Zagreb: <strong>Institut</strong> <strong>za</strong> <strong>povijest</strong><br />

<strong>umjetnost</strong>i, ArTresor studio,<br />

1997.<br />

28 Rezultati toga prepletanja<br />

ipak su različiti od češkog<br />

kubo-ekspresionizma,<br />

iako praška sredina u tom<br />

kontekstu ima osobitu<br />

važnost.<br />

29 Božidar Gagro, “Treća<br />

decenija, konstruktivno<br />

slikarstvo”, Život <strong>umjetnost</strong>i<br />

6, 1968: 121.<br />

30 Vladimir Maleković,<br />

Kubi<strong>za</strong>m i hrvatsko<br />

slikarstvo, katalog izložbe,<br />

Zagreb: Umjetnički paviljon,<br />

1981: 16.

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!