Moderna umjetnost u Hrvatskoj - Institut za povijest umjetnosti

Babić napisao je za Jutarnji list osvrt na tu izložbu, naslovljen
“Fotografija vizija svijeta”. Babić laska fotografiji, razotkrivajući
svoju sklonost izjednačavanju čiste i primijenjene umjetnosti:
“Prema starim estetskim zasadama ne bi fotografija po tome
[misli se na ‘registraciju vizualnih impresija mehaničkim putem’,
op.a.] mogla ući u domenu umjetnosti. Pa ipak, uza sve estetske
ograde i zakone o manifestaciji osobnosti kao i o umjetničkim
realizacijama, fotografija napreduje pobjedno sve više. Sve se više širi
i postaje svakim danom sve jačim i punijim izrazom ... Druga je stvar
i drugo je pitanje, zaöto ne bi fotografija mogla biti umjetnost, ako je
fotografska kamera postala isto takvim sredstvom kao öto je dlijeto,
kist ili pero u rukama umjetnika? Odgovor je svakako pozitivan.
Jer zaöto da oplakujemo stare načine izražavanja u umjetnosti,
kad su pred nama i nova sredstva i nove velike mogućnosti?” Dalje
ovaj umjetnik slike i scene nastavlja s kinematografijom i
navodi “uistinu već danas velike kreacije Chaplina, Stroheima,
Eisensteina”, tumačeći ih tek kao prvu fazu razvoja filmske
umjetnosti, usporednu dagerotipiji u fotografiji. 16
Korelacije između domaće političke, društvene i likovne
scene također utječu na razvoj fotografije, iako ih je – u smislu
uspostavljanja izravne veze između tih različitih područja
društvenoga života putem arhivske, dokumentarne građe
– teško dokazati. Ipak, jednako je teško ne zapaziti bliskost
između Radićeva populizma i Babićeve metafizike narodne duše
(taineovski determinirane “rasom, sredinom i trenutkom”)
i Hegedušićeve umjetnosti kolektiva, da ne ulazimo u zbivanja
u drugim umjetničkim područjima, u glazbi (folklornog
smjera) i književnosti. Nećemo se baviti ni fenomenom
nacionalne homogenizacije inducirane atentatom na Radića
i hrvatske zastupnike u beogradskoj Skupštini, nakon kojega
nastaje Grupa Trojice i Udruženje umjetnika Zemlja s vrlo
16 Ljubo Babić, “Fotografija
vizija svijeta”, Jutarnji list,
29. 06. 1930.
201 marija tonković — fotografija 30-ih godina