Moderna umjetnost u Hrvatskoj - Institut za povijest umjetnosti

Teško je danas, s pozicije sudionika 21. stoljeća, ma
koliko maštovit i obrazovan bio, ma koliko uvažavao,
respektirao i prihvaćao relevantne činjenice i podatke,
predočiti što je industrijska revolucija napravila na
europskoj i svjetskoj sceni.
Povijesno gledano, u tako kratkom vremenskom periodu
od svega nekoliko desetljeća dogodila se golema preobrazba
u svim segmentima ljudskog življenja. Stoljećima izgrađivan
način života i ponašanja temeljen na poljoprivrednom
i manufakturnom radu i ekonomiji, preobrazit će se u
industrijalizirano, urbano i tehnokratsko društvo. Industrijska
revolucija uspostavila je novi model života, koji će vrlo brzo
postati imperativom opstanka.
U Europi su se širili i rasli stari gradovi i istodobno stvarali i
podizali novi, ponajčešće u industrijskim zonama i oko lučkih
središta. Ubrzo će urbane sredine postati centrima moći u kojima
će se obrtati kapital, cvjetati trgovina, rađati konkurencija i
borba za tržište, borba za svakog pojedinog kupca. Gospodarska
preobrazba i kapitalistička konkurencija stvorili su pretpostavke
za smišljeno, plansko, organizirano populariziranje industrijskih
proizvoda i usluga putem masovnih medija. Upravo će masovni
mediji odigrati važnu ulogu u profiliranju anonimne mase
Ljubo Babić, Naslovnica
časopisa Plamen, 1919.,
Arhivsko-dokumentacijski
odjel IPU, Zagreb
221 lada kavurić — moderni grafički dizajn kao prirodna posljedica društvenih preobrazbi