Moderna umjetnost u Hrvatskoj - Institut za povijest umjetnosti
03.06.2013 • Views
Share Embed Flag

Moderna umjetnost u Hrvatskoj - Institut za povijest umjetnosti

Moderna umjetnost u Hrvatskoj - Institut za povijest umjetnosti

Moderna umjetnost u Hrvatskoj - Institut za povijest umjetnosti

SHOW MORE
SHOW LESS
ePAPER READ
DOWNLOAD ePAPER
ipu.hr

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

START NOW

iti potpuno odvojeni i od tijekova lokalnih modernističkih<br />

strujanja. Osnovna načela likovnog primitivizma, kao i naivne<br />

<strong>umjetnost</strong>i, također su modernog i europskog porijekla. Stoga<br />

je Zemlja, iako protueuorpski obilježena, “u svojoj ukupnosti<br />

i u svojoj biti evropski determinirana”. 29 Naposljetku, njihova<br />

težnja <strong>za</strong> nacionalnim likovnim izrazom, kao jedna od<br />

mogućnosti afirmacije nacionalnog identiteta, nije u <strong>umjetnost</strong>i<br />

međuratne Europe bila izolirana pojava.<br />

Nakon policijske <strong>za</strong>brane djelovanja Zemlje 1935. godine i<br />

rasformiranja Grupe trojice opća društvena i politička situacija<br />

uvjetovala je prevladavanje svih razlika umjetničke i ideološke<br />

prirode. To je dovelo do stvaranja Grupe hrvatskih umjetnika<br />

koja u nekoliko godina prije Drugog svjetskog rata postupno<br />

okuplja umjetnike obaju grupacija. 30 Rasprave i sukobi o “našem<br />

izrazu” utihnuli su (iako sama ideja nije nestala) pred potrebom<br />

ujedinjavanja dvaju važnih umjetničkih strujanja, predvođenih<br />

Babićem i Hegedušićem, s ciljem homogeni<strong>za</strong>cije hrvatskog<br />

umjetničkog stvaralaštva u vremenu koje je prethodilo raspadu<br />

međuratne Jugoslavije.<br />

* * *<br />

Kompleksna politička i ekonomska situacija te opće<br />

ne<strong>za</strong>dovoljstvo državom u kojoj su bila ugrožena temeljna<br />

građanska prava (6. siječnja 1929. godine kralj ukida<br />

parlamentarni sustav i uvodi diktaturu), rezultirali su na<br />

umjetničkom planu okvirom unutar kojega se nacionalni<br />

identitet prezentirao kroz različite strategije umjetničkoga<br />

djelovanja. Pritom je težnja <strong>za</strong> definiranjem nacionalnog<br />

likovnog izra<strong>za</strong> (“našeg izra<strong>za</strong>”) bila središnjim <strong>za</strong>datkom.<br />

Grupa trojice, orijentirana na čisto slikarstvo namijenjeno<br />

građanskom društvenom sloju, nacionalnu komponentu nastoji<br />

256<br />

29 Gagro (1970): 26.<br />

30 Igor Zidić navodi tri<br />

odlučujuća čimbenika<br />

zbog kojih su od 1929.<br />

do 1939. “dva glavna<br />

odvjetka, dvije temeljne<br />

antiteze, hrvatskog<br />

slikarstva prevalila put od<br />

neuskladivih protivština do<br />

organi<strong>za</strong>cionog jedinstva”.<br />

Prvi čimbenik je političke<br />

prirode, a to je potreba<br />

<strong>za</strong> širokim nacionalnim<br />

programima. Drugi je<br />

kohezijski utjecaj Miroslava<br />

Krleže, kao središnje<br />

osobnosti u hrvatskom<br />

kulturnom životu, a treći<br />

organizirani otpor velikom<br />

društvenom utjecaju<br />

kipara Ivana Meštrovića,<br />

čija je skupina Zagrebačkih<br />

likovnih umjetnika,<br />

osnovana 1934. godine,<br />

imala primat u dobivanju<br />

poslova koje su naručivale<br />

sve razine vlasti. Opširnije<br />

u: Zidić, “Slikari čistog<br />

oka…” (1971): 41-44.

logo

products

Resources

Company

Terms of service
Privacy policy
Cookie policy
Cookie settings
Imprint
Change language
Made with love in Switzerland
© 2024 Yumpu.com all rights reserved

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!