14.01.2015 Views

Untitled - Ministarstvo zdravlja

Untitled - Ministarstvo zdravlja

Untitled - Ministarstvo zdravlja

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

Pokazatelji <strong>zdravlja</strong> u Republici Hrvatskoj | 99<br />

Smanjenje smrtnosti zbog ozljeda je u posljednjem desetljeću najviše utjecalo na<br />

smanjenje smrtnosti uopće – dok je u 2000. godini stradalo 97 dječaka i 21 djevojka u<br />

dobi 15-19 godina, u 2010. godini su zbog ozljeda umrla 33 dječaka, odnosno 19 djevojaka<br />

(Tablica 18).<br />

Trend smanjenja učestalosti rađanja u mlađim dobnim skupinama (dob ispod 20<br />

godina) i povećanje učestalosti rađanja u dobi iznad 35 godina karakterističan za razvijene<br />

zemlje nalazimo i u Hrvatskoj. U 2010. godini rođeno je 1.512 djece koje su rodile<br />

majke mlađe od 19 godina, što ukupno čini 3,5% sveukupno rođene djece. Broj mladih<br />

djevojaka do 19 godina u žena koje obavljaju pobačaj na zahtjev u 2010. godini je bio<br />

349, odnosno 8,6% od ukupnog broja pobačaja na zahtjev žene.<br />

2.7.3 Zdravlje starijih<br />

Kronične nezarazne bolesti najviše doprinose bremenu bolesti starijih, a povezane su s<br />

djelovanjem rizičnih čimbenika nezdravog načina života.<br />

Od ukupnog broja utvrđenih bolesti i stanja zabilježenih u djelatnosti opće/obiteljske<br />

medicine, oko 30% je zabilježeno u dobi 65 i više godina. Najučestalije zabilježene bolesti<br />

u starijih osoba su: hipertenzivna bolest, bolesti intervertebralnih diskova i ostale dorzopatije,<br />

srčane bolesti, akutna infekcija gornjih dišnih sustava i šećerna bolest.<br />

Udio hospitaliziranih u dobi 65 i više godina iznosi oko 30% ukupno liječenih u<br />

bolnicama Hrvatske. Vodeće skupine bolesti kao uzrok hospitalizacija starijih ljudi su:<br />

bolesti cirkulacijskog sustava, novotvorine, bolesti probavnog sustava, bolesti oka i očnih<br />

adneksa, bolesti dišnog sustava te ozljede, otrovanja i ostale posljedice vanjskih uzroka.<br />

Stopa hospitalizacije žena ≥ 65 godina je 235/1000, a muškaraca ≥ 65 godina 317/1000.<br />

Dobno-standardizirane stope smrtnosti od cirkulacijskih bolesti u dobi 65 i više<br />

godina iznosile su 2967/100 000. Navedene stope su više od prosjeka zemalja članica<br />

EU-a prije svibnja 2004.g,. Slovenije i Češke, a nešto niže od zemalja članica EU-a od<br />

2004.-2007. (Tablica 19).<br />

Tablica 19. Dobno-standardizirane stope smrtnosti od cirkulacijskih bolesti u dobi 65 i više godina, na<br />

100 000 ljudi. Izvor: WHO Health for All Database, 2012.<br />

Godina Hrvatska Češka Slovenija<br />

EU članice<br />

prije 2004.<br />

EU članice<br />

nakon 2004.<br />

2001. 3677,87 3516,26 2234,95 1816,33 3834,15<br />

2005. 3353,39 3235,22 2218,48 1583,98 3642,29<br />

2009. 2966,98 2749,94 1810,12 1350,42 3161,39<br />

Najčešće pojedinačne dijagnoze u mortalitetu od cirkulacijskih bolesti u dobi 65 i<br />

više godina kod muškaraca i žena su ishemijska bolest srca i cerebrovaskularne bolesti.

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!