Untitled - Ministarstvo zdravlja

Pokazatelji zdravlja u Republici Hrvatskoj | 87
bolničkim infekcijama u Hrvatskoj može izjednačiti sa stanjem u razvijenim zemljama
Europe. Referentni centar za bolničke infekcije Ministarstva zdravlja za 2012. godinu
priprema provesti takvu studiju prevalencije u okviru studije ECDC-a na većini akutnih
bolnica u Hrvatskoj. U 2010. godini, 45% akutnih bolnica imalo je potrošnju alkoholnih
antiseptika za higijenu ruku ≥20L/1000 bolesničkih dana, dok je 2008. godine taj postotak
bio samo 32%. Godine 2010. u svim bolnicama 87-100% osoblja bilo je cijepljeno
protiv hepatitisa B, dok je 2006. godine ta brojka bila znatno niža i iznosila 41-100%,
ovisno o bolnici. Cijepljenje zdravstvenog osoblja protiv influence kreće se oko 30% što
odgovara postotku u drugim razvijenim zemljama. Tijekom 2010. godine samo 30%
bolnica koje imaju kirurške odjele pratilo je postoperativne infekcije na usporediv način,
a utvrđena je razlika između pojedinih bolnica u stopama postoperativnih infekcija
pojedinih specifičnih operacija. Oko 70% svih bolnica koje imaju jedinice intenzivnog
liječenja, prati infekcije povezane s invazivnim pomagalima gdje je također utvrđena
velika raznolikost u stopama pojedinih infekcija. Većina bolničkih ustanova prati bakterijemije
koje uzrokuje MRSA, i premda je zabilježeno značajno smanjenje učestalosti tih
bakterijemija u odnosu na 2006. godinu u većini bolnica, još uvijek postoje velike razlike
između pojedinih bolnica (npr. u 2010. godini broj MRSA bakterijemija u klinikama,
kliničkim bolnicama i kliničkim bolničkim centrima kreće se od 0 do 0,73/1000 bolesničkih
dana, a u općim bolnicama od 0 do 0,52/1000 bolesničkih dana). Aktivnosti na
području sprečavanja, suzbijanja i kontrole bolničkih infekcija treba nastaviti s ciljem
da se smanje stope tih infekcija, a po ulasku u EU priključi zajedničkom obveznom
izvješćivanju o njihovoj pojavnosti. S tim ciljem izrađen je i Nacionalni program za
uspješnu kontrolu infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi 2012.-2016. koji bi trebao
biti usvojen do kraja 2012. godine.
U 2010.g. otpornost beta-hemolitičkog streptokoka skupine A (BHS-A) na makrolide
(8%) i klindamicin (5%) bila je podjednaka kao i prethodne godine (9% i 6%) i još uvijek
nešto niža negoli u 2008. g. (13% i 7%). Otpornost H. influenzae na ampicilin posljednjih
godina kreće se oko 10%, a u 2010. g. bila je 11%. Većina (76%) pneumokoka je dobro
osjetljiva na peroralnu primjenu penicilina, a gotovo svi na parenteralnu primjenu penicilina
ako se ne radi o infekciji središnjeg živčanog sustava. Nakon povećanja otpornosti
pneumokoka na makrolide u 2008. g. (40%) otpornost pneumokoka na makrolide nije
se nastavila povećavati i u 2009., a 2010. je bila 39% i 38%. Udio meticilin-rezistentnih
stafilokoka (MRSA) u ukupnom broju S. aureus izolata u Hrvatskoj je u 2010. bio 16%
što je najniža vrijednost zabilježena od početka praćenja 1997. godine. Sojevi rezistentni
na vankomicin i linezolid nisu uočeni. Multiplorezistentni P. aeruginosa i nadalje predstavlja
veliki problem u Hrvatskoj uz prosječnu rezistenciju od 12% na imipenem i 11%
na meropenem. Trend povećanja otpornosti na karbapeneme u Acinetobacter baumanii
izolata se i dalje nastavlja (23% u 2009. i 34% u 2010.). Otpornost na ampicilin/sulbaktam
je također u porastu i iznosi 14% (9% u 2009.). Otpornost salmonela se nije bitno
mijenjala. Otpornost na ampicilin u 2010. bila je 11%, a na sve druge antibiotike manja
od 5%. Sojevi koji proizvode beta-laktamazu proširenog spektra (ESBL) nisu zabilježeni,
kao ni izolati rezistentni na ciprofloksacin. Početna otpornost na kinolone (nalidiksičnu
kiselinu) uočena je u 1% izolata.