Untitled - Ministarstvo zdravlja

286 | Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012.-2020.
identificiranja i izbjegavanja potencijalnih komplikacija koje su rezultat pacijentovog
izlaganja sustavu zdravstvene zaštite. Pokazatelji se razlikuju ovisno o tome promatraju li
se s razine bolnice ili s državne razine. Neki od potencijalnih indikatora za analizu stanja
sigurnosti pacijenata u RH na razini bolnice su: smrtnost kirurških pacijenata s lječivim
ozbiljnim komplikacijama, postoperativni zastoji disanja, postoperativna plućna embolija,
reakcije na transfuziju, postoperativna sepsa, neonatalne ozljede, zaostala strana tijela
nakon obavljenog zahvata, postoperativna fraktura kuka i drugi. Odabrani pokazatelji
sigurnosti na razini zemlje uključuju: nastanak postoperativnih hematoma, slučajne
ozljede, postoperativna infekcija rane i drugi.
Istraživanjem uzroka neželjenih događaja u zdravstvenoj skrbi, pokazalo se da više
od 60 posto ozbiljnih događaja pripada komunikacijskim smetnjama na relaciji liječnik
– medicinska sestra. Neučinkovita i nedovoljna komunikacija predstavlja značajan
čimbenik u nastanku neželjenih događaja tijekom skrbi o pacijentu.
3.7.4 Prava pacijenata prema Europskom indeksu
zdravstvene zaštite potrošača
Europski indeks zdravstvene zaštite potrošača (EHCI) izrađuje The Health Consumer
Powerhouse, neprofitna ustanova koja promiče potrošačke aspekte zdravstvene skrbi u
Europi i potrošačka prava pacijenata. Sustavna analiza potrošačkih prava pacijenata koje
ova ustanova provodi temeljena je na semikvantitativnom ocjenjivanju u pet kategorija s
različitim brojem indikatora, ukupno njih 42 (Tablica 1).
Tablica 1. Kategorije i broj indikatora Europskog indeksa
zdravstvene zaštite potrošača. Izvor: Europski indeks
zdravstvene zaštite potrošača, 2012.
Kategorije
Broj indikatora
Prava i informiranje pacijenata 12
Čekanje na zdravstvene usluge 5
Zdravstveni ishodi 8
Opseg i dostupnost zdravstvenih usluga 10
Lijekovi 7
Ukupno 42
Svaki indikator ocjenjuje se kao dobar (3 boda), osrednji (2 boda) ili loš (1 bod); kod
neprimjenjivih podataka dodjeljuje se ocjena »osrednji« odnosno 2 boda, a za nepoznato
pak 1 bod. Ovakav način ocjenjivanja i rangiranja ne daje mogućnost preciznih i apsolutnih
usporedbi. Primjerice, ako jedna zemlja ima ukupno 15 bodova više od druge, to
ne znači da je njezin zdravstveni sustav objektivno bolji od sustava te druge zemlje. No,
ako jedna zemlja ima dvostruko manje bodova od neke druge, to nesumnjivo znači da
je njezin sustav lošiji.