Untitled - Ministarstvo zdravlja

282 | Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012.-2020.
stanovnika u Hrvatskoj je 35 što je nešto iznad prosječne stope u EU (32/100.000
stanovnika). Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u zdravstvenim
ustanovama je 2010. radilo 2226 zdravstveno laboratorijskih tehničara i 958
inženjera/prvostupnika medicinsko laboratorijske dijagnostike; 188 sanitarnih
tehničara i 210 sanitarnih inženjera, 24 radiološka tehničara i 986 radioloških
inženjera, te sedam radno-terapeutskih tehničara i 90 radnih terapeuta.
Neki trendovi, poput smanjenja interesa za studij medicine i za neke grane
specijalizacije, povećanje prosječne dobi liječnika i činjenica da je 38% liječnika
starije od 50 godina, pridonose zabrinutosti za dovoljan broj liječnika u budućnosti
i naglašavaju potrebu ulaganja u izobrazbu i dugoročnijeg planiranja. Postojeći
registri koje održavaju HZJZ i Hrvatska liječnička komora sadržavaju podatke koji
se osvježavaju prilikom obnove licence (svakih šest godina) ili prilikom novog zaposlenja.
Iz ovoga se jasno vidi potreba za razvojem cjelovitog sustava za praćenje
ljudskih resursa u zdravstvu u Hrvatskoj koji bi omogućio bolje projekcije i procjene
dostatnosti broja zdravstvenih djelatnika.
Zdravstvena djelatnost potpada u visokorizične djelatnosti te se sa stopom od
7,5/100.000 i 904,4/100.000 nalazi iznad prosječne stope za Hrvatsku kad
su u pitanju profesionalne bolesti i ozljede na radu. Od ukupno 101 prijavljene
profesionalne bolesti u 2010., 7% se odnosilo na djelatnosti zdravstvene zaštite
i socijalne skrbi, a na iste djelatnosti odnosilo se 8,9% od ukupno 15.791 prijavljenih
ozljeda na radu u 2010. godini. Sve ustanove unutar zdravstvenog sustava
upravo radi povećanih rizika po zdravlje dužne su izraditi procjenu opasnosti svih
radnih mjesta kako bi se utvrdile opasnosti te mjere za zaštitu na radu odnosno
uklanjanje ili smanjenje opasnosti. Procjenom opasnosti određuju se i radna mjesta
koja su pod povećanim rizikom te određuju ona na koja se primjenjuju posebne
mjere zaštite na radu odnosno ona na kojima su obvezni zdravstveni pregledi
radnika u određenim rokovima.
Izobrazba zdravstvenih djelatnika u Hrvatskoj provodi se u dobro razvijenoj
mreži medicinskih fakulteta i zdravstvenih škola. Studijski programi se izvode na
ukupno 40 lokacija (gradova) od kojih su neka i sjedišta visokih učilišta (28 mjesta),
a u nekima od njih (preostalih 12) izvode se samo dislocirani studiji nekog visokog
učilišta kojemu je sjedište u drugom mjestu, najčešće i u drugoj županiji. Ukupno
1202 studijska programa izvode se u sjedištima visokih učilišta, a 58 programa
su dislocirani studiji. Osobitu teškoću u ovom trenutku stvara nedovoljno uređeno
područje izobrazbe medicinskih sestara, uz nejasne kvalifikacije i ovlasti koje se
stječu svakim od mnogobrojnih postojećih oblika školovanja. U smislu standarda
izobrazbe te vertikalne i horizontalne obrazovne mobilnosti, za djelatnost sanitarnog
inženjerstva, zdravstvenu radiološko-tehnološku djelatnost, djelatnost
radne terapije i djelatnost medicinsko laboratorijske dijagnostike u RH postoje
bitna odstupanja u odnosu na zemlje EU-a. Naime, zbog nedovoljno razvijenog ili
nedostupnog formalnog visokog obrazovanja, zdravstveni djelatnici nadograđuju
svoje kompetencije kroz neformalne i informalne oblike obrazovanja ili po dodatno
znanje i vještine odlaze izvan granica RH.