Untitled - Ministarstvo zdravlja

Pokazatelji zdravlja u Republici Hrvatskoj | 115
sustav. Primjerice, od svih otpusta iz bolnica u Hrvatskoj 30% njih odnosi se na
osobe starije od 65 godina. Vodeći uzroci hospitalizacija starijih ljudi su: bolesti
cirkulacijskog sustava, novotvorine, bolesti probavnog sustava, bolesti oka i očnih
adneksa, bolesti dišnog sustava te ozljede, otrovanja i ostale posljedice vanjskih
uzroka. Stopa hospitalizacije žena > 65 godina je 235/1000, a muškaraca > 65
godina 317/1000. Očuvanje i unapređenje funkcionalne sposobnosti starijih osoba
jedan je od ciljeva zdravstvene zaštite starijeg stanovništva i preduvjet održivog
razvoja zdravstvenog sustava.
Podaci o funkcionalnoj sposobnost starijih osoba na razini RH dostupni su
jedino iz Registra osoba s invaliditetom prema kojem je registrirano 197 564
osoba starijih od 65 godina koji čine 38% od 519.199 osoba s invaliditetom u
RH. Osobe s invaliditetom čine oko 11,7% ukupnog stanovništva RH, a prevalencija
invaliditeta u dobnoj skupini 65+ je 28,5%. Među invalidnim osobama
više je onih muškoga spola (60%) u odnosu na žene (40%). Ukupno najveći broj
invalidnih osoba registriran je u Gradu Zagrebu i Splitsko dalmatinskoj županiji
(30% od ukupno registriranih osoba s invaliditetom). U odnosu na broj stanovnika,
prevalencija invalidnosti najviša je u Krapinsko-zagorskoj županiji (16%), a
najniža u Istarskoj županiji (6,7%). Najčešća oštećenja koja uzrokuju invalidnost
su oštećenje lokomotornog sustava, duševni poremećaji, oštećenja drugih organa i
organskih sustava te oštećenja središnjeg živčanog sustava. U razdoblju od 2005.
do 2010. godine broj svih invalidskih mirovina ostvarenih prema Zakonu o mirovinskom
osiguranju povećao se za 8%. U ožujku 2011., prosječna dob pri umirovljenju
iznosila je 52 godine i 6 mjeseci, a 43% svih korisnika invalidskih mirovina bilo je
mlađe od 59 godina. U 2005. godini u EU27 udio izdataka za invalidske mirovine
u ukupnim mirovinskim izdacima činio je 15,9%, a u Republici Hrvatskoj 26,2%.
I skupina hrvatskih branitelja predstavlja posebnu skupinu stanovništva za
koju treba promišljati mjere zdravstvene zaštite. Na žalost, za sada se istraživanja
o zdravstvenom stanju hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata ne provodi
sustavno u okviru rutinske zdravstvene statistike. Temeljem dostupnih podataka o
korištenju bolničke zdravstvene zaštite, najčešći uzorci hospitalizacije branitelja i
članova njihove obitelji su: duševni poremećaji i poremećaji ponašanja s udjelom od
76,6% ukupno hospitaliziranih branitelja, zatim slijede bolesti mišićno-koštanog
sustava i vezivnog tkiva (6,9%) te ozljede, otrovanja i posljedice vanjskih uzroka
(4%). U bazi Registra osoba s invaliditetom nalaze se podaci za 24.556 branitelja
kod kojih je PTSP uzrokom invaliditeta ili je komorbiditetna dijagnoza koja pridonosi
funkcionalnom oštećenju osobe.
Posebnu pažnju treba usmjeriti zdravlju romskog stanovništva. Zbog visoke
stope nezaposlenosti vrlo mali broj radno sposobne romske populacije je aktivno
osiguran. Posredovanjem županija određeni broj Roma ostvaruje zdravstvenu
zaštitu na teret proračunskih sredstava. Prema dostupnim istraživanjima, dojenačka
smrtnosti 3-4 puta je viša u romskoj u odnosu na neromsku populaciju.
Posebnu pažnju treba posvetiti očuvanju i unapređenju zdravlja djece iz romskih
populacija. Zavodi za javno zdravstvo i dalje moraju provjeravati cjepni status
romske djece i po potrebi provoditi dopunska cijepljenja. Zdravstveni nadzor nad