Untitled - Ministarstvo zdravlja

Implikacije pristupanja RH u EU na hrvatski zdravstveni sustav | 347
3. poticanje jednakosti spolova i osnaživanje žena
4. smanjivanje smrtnosti djece
5. poboljšanje zdravlja majki
6. borba protiv HIV-a/AIDS-a, malarije i ostalih zaraznih bolesti
7. ostvarivanje održivog okoliša
8. razvijanje globalnog partnerstva za razvoj.
Među navedenim ciljevima tri se eksplicitno odnose na zdravlje: smanjivanje smrtnosti
djece, poboljšanje zdravlja majki te borba protiv HIV-a/AIDS-a, malarije i ostalih
zaraznih bolesti. Na globalnoj je razini značajan napredak postignut u smanjivanju stope
mortaliteta djece, osiguravanju imunizacije protiv ospica te je zabilježeno smanjenje broja
novih slučajeva tuberkuloze i zaraze HIV-om. Smanjen je broj slučajeva smrti majki, s
543.000 slučajeva zabilježenih 1990. godine na 287.000 u 2010. godini, no taj je pad tek
polovina onoga što je postavljeno u milenijskim ciljevima. Postignut je cilj vezan uz
sigurnost opskrbe pitkom vodom te je u 2010. godini 89% stanovništva imalo poboljšan
pristup izvorima pitke vode (1990. godine taj je postotak bio 76%).
Međutim, iako se naziru određeni uspjesi i pomaci na bolje, napredak divergira od
zemlje do zemlje te između različitih regija svijeta. Procijenjeno je da mnoge siromašne
i zemlje u razvoju neće uspjeti do ugovorenog roka ostvariti postavljene ciljeve vezane
uz zdravstvo. Neuspjeh ostvarivanja postavljenih ciljeva vezanih uz zdravstvo znači
nastavljanje i jačanje negativnih posljedica koje ekonomski, društveni i epidemiološki
teret bolesti ostavlja u zajednici i zemlji u cjelini.
4.2 Europska kohezijska politika na području
zdravstva
Europska kohezijska politika ima za cilj smanjiti regionalne nejednakosti odobravanjem
sredstva iz strukturnih fondova. Zdravlje i sustav zdravstva su prepoznati kao važne
odrednice blagostanja i konkurentnosti te su uključeni u programe regionalnog financiranja.
Izdvojena su tri prioritetna područja ulaganja, s time da se dva odnose na izravna
i neizravna ulaganja u zdravstvo, a treće se područje odnosi na ulaganja izvan zdravstvenog
sektora, ali na neki način povezana s ovim sektorom. Prva dva područja uključuju
ulaganja u zdravstvenu infrastrukturu, e-zdravstvo, omogućavanje pristupa zdravstvenoj
zaštiti najranjivijim skupinama, hitnu medicinu, medicinsku opremu, zdravlje i sigurnost
na radnom mjestu, promociju zdravlja i prevenciju bolesti te u obrazovanje i usavršavanje
zdravstvenih djelatnika. Ostala ulaganja odnose se na ulaganja u informacijsku tehnologiju,
prekograničnu suradnju i slično.
Djelotvorno korištenje strukturnih fondova za poboljšavanje vještina i kompetencija
radne snage u zdravstvu te razvoj zdravstvene infrastrukture mogu pridonijeti poboljšanju
radnih uvjeta i rastu kvalitete zdravstvenih usluga, smanjujući zdravstvene razlike i
jačajući koheziju između zemalja članica EU-a.
Programi financiranja u okviru kohezijske politike moraju pridonijeti ostvarenju
ciljeva strategije razvoja EU-a u vidu osiguravanja novih i boljih radnih mjesta; moraju
biti usklađeni s regionalnim i nacionalnim politikama i sustavom financiranja te moraju