Untitled - Ministarstvo zdravlja

Stanje i trendovi u zdravstvu Republike Hrvatske | 281
U smislu standarda izobrazbe te vertikalne i horizontalne obrazovne mobilnosti, za
djelatnost sanitarnog inženjerstva, zdravstvenu radiološko-tehnološku djelatnost, djelatnost
radne terapije i djelatnost medicinsko laboratorijske dijagnostike u RH postoje bitna
odstupanja u odnosu na zemlje EU-a. Naime, zbog nedovoljno razvijenog ili nedostupnog
formalnog visokog obrazovanja, zdravstveni djelatnici nadograđuju svoje kompetencije
kroz neformalne i informalne oblike obrazovanja ili po dodatno znanje i vještine odlaze
izvan granica RH.
Raspoloživost specijalizacija u Hrvatskoj određena je prema Nacionalnom planu
za specijalizacije i subspecijalizacije koji svake godine donosi MZ prema procijenjenim
potrebama zdravstvenih ustanova. Zbog potrebe za povećanjem broja i popunjavanjem
visoko obrazovanog zdravstvenog osoblja u pojedinim djelatnostima nakon 2004. godine
resorno ministarstvo odobrilo je veći broj specijalizacija i užih specijalizacija, između
ostalog i za sustav primarne zdravstvene zaštite.
Također je u okviru paketa mjera za smanjenje listi čekanja uključena i doedukacija
zdravstvenih djelatnika kao i zapošljavanje novog medicinskog kadra. U interesu ravnomjernog
razvitka zdravstva na čitavom teritoriju Republike Hrvatske najavljen je model
državnih specijalizacija. Isto tako, izražena je podrška za stipendiranje visokoobrazovanih
kadrova zdravstvenih usmjerenja uz potporu lokalne i regionalne samouprave, uz
postojeće primjere izgradnje stanova za liječnike i njihove obitelji.
Sažetak
U sustavu zdravstva Republike Hrvatske krajem 2011. godine bilo je stalno
zaposleno 73.077 djelatnika. Od toga su 55.781 zdravstveni djelatnici i suradnici,
5.068 administrativni, a 12.228 tehnički djelatnici. U odnosu na 2000. godinu,
udio administrativnih djelatnika smanjio se sa 30% na 24%.
Prosječna dob svih zaposlenih zdravstvenih djelatnika je 49,5 godine, a u
odnosu na stanje iz 1995. godine, povećala se za 5,9 godina.
U Hrvatskoj je 2011. bilo stalno zaposleno sveukupno 12.532 liječnika. U
odnosu na 1980. godinu broj liječnika na 100.000 stanovnika povećao se sa
167 na 281, što je još uvijek manje od prosjeka za EU (320/100.000). Među
doktorima medicine, specijalista je 67%.
Broj doktora dentalne medicine u Hrvatskoj je zadovoljavajući s obzirom da
ih je u 2006. godini bilo 75/100.000 stanovnika (prosjek za EU: 66/100.000
stanovnika).
Broj magistara farmacije na 100.000 stanovnika u Hrvatskoj je 60 što je
manje od prosjeka za EU (77/100.000).
Broj medicinskih sestara na 100.000 stanovnika u odnosu na 1980. godinu
povećao se sa 354 na 569 u 2010. godini što je još uvijek manje od prosjeka
EU-a (782/100.000). Među sestrama je 19% onih s višom stručnom spremom,
više nego 2006. godine kada je njihov udio bio 15%. Broj primalja na 100.000