Untitled - Ministarstvo zdravlja

Pokazatelji zdravlja u Republici Hrvatskoj | 93
U posljednjem desetogodišnjem razdoblju standardizirane stope smrtnosti zbog
prometnih nesreća s motornim vozilima u Hrvatskoj su kroz čitavo promatrano razdoblje
više od stopa smrtnosti »starih« članica EU-a (do svibnja 2004.) i Češke, a posljednjih osam
godina i od prosjeka država novih članica EU-a (od 2004.,2007.). Posljednje dvije promatrane
godine: 2009. i 2010. uočava se smanjenje stope smrtnosti za Hrvatsku (Slika 64.)
16
14
Stope na 100.000
12
10
8
Hrvatska
Češka
Slovenija
EU članice prije 2004.
EU članice nakon 2004.
6
4
2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.
Slika 64. Standardizirane stope smrtnosti zbog prometnih nesreća s motornim vozilima u Europi u
razdoblju 2001.-2010. godine. Izvor: WHO Health For All Database.
2.6.12 Zdravlje na radu
U razdoblju od 1990. do 2010. godine prijavljeno je ukupno 2.973 profesionalnih bolesti.
Ukupna stopa obolijevanja u 2010. je 7,1/100.000 aktivnih osiguranika, a u promatranom
razdoblju kretala se od najmanje 6,2 (1999.) do najviše 26,2 (1995.). Od svih prijavljenih
profesionalnih bolesti u Hrvatskoj najčešće su: oštećenje sluha uzrokovano štetnim djelovanjem
buke (22%), pneumokonioze (19%), oštećenja uzrokovana vibracijama (16%), zarazne
bolesti (14%) i bolesti kože (11%). Profesionalne bolesti najčešće su bile dijagnosticirane
kod radnika koji su na radnom mjestu bili izloženi štetnosti od 11-15 godina (42,6%),
zatim slijede oni s relativno kratkom izloženosti do 6 godina odnosno od 6-10 godina (s
udjelom od po 17,8%), uglavnom zaposleni u prerađivačkoj industriji (58,3%) što ukazuje
na nedovoljno primjenjivanje mjera zaštite na radu i nedovoljnu osposobljenost za rad na
siguran način. Tek na trećem mjestu su radnici s izloženošću od 21 i više godina (10,9%).
U Hrvatskoj se na godinu zabilježi više od 20.000 ozljeda na radu, odnosno na 1.000
zaposlenih godišnje se ozljedi njih 15-17. Ove vrijednosti stope su više-manje konstantne
u posljednjih desetak godina. Prema tim vrijednostima Hrvatska se svrstava među zemlje
s niskom stopom prijavljenih ozljeda na radu (Slika 65), što bi, kao i u zemljama koje su
nakon 2004. pristupile EU-u, moglo biti posljedica neprijavljivanja ozljeda i neuređenog
sustava zaštite zdravlja radnika, a ne dobre zaštite zdravlja i sigurnosti na radu.