Untitled - Ministarstvo zdravlja

Pokazatelji zdravlja u Republici Hrvatskoj | 111
čene u bolnici zbog ozljeda, polovica hospitalizacija otpada na ozljede nastale kao
posljedica pada. Omjer stopa hospitalizacija od ozljeda između muškaraca i žena
iznosi 1,6:1.
Dobno-standardizirane stope smrtnosti zbog samoubojstava u Hrvatskoj od
1998. godine bilježe kontinuirano smanjenje. Županije priobalnog dijela bilježe
značajno niže stope od pojedinih županija kontinentalnog dijela. Hrvatska bilježi
više stope smrtnosti zbog samoubojstava od starih članica EU-a, dok zemlje
članice EU-a od 2004. bilježe podjednake stope za sve dobi te više stope za dob
0-64 godine.
Od prometnih nesreća godišnje umre 13.815 osoba, od kojih je gotovo četiri
puta više muškaraca u odnosu na žene. Najviše stope smrtnosti bilježe se u dobi
iznad 65 godina (19/100.000) te u dobi 15-24 godine (12,3/100.000). U
razdoblju 2001.-2010. standardizirane stope smrtnosti zbog prometnih nesreća
s motornim vozilima u Hrvatskoj bile su više od prosjeka za »stare« članice EU-a,
Slovenije, Češke i prosjeka za članica EU-a od 2004. godine. Ohrabruje smanjenje
stopa za Hrvatsku tijekom 2009. (11,57/100.000) i 2010. (9,59/100.000)
godine.
Mentalni/duševni poremećaji uzrokovani alkoholom, shizofrenija, depresivni
poremećaji i reakcije na teški stres uključujući posttraumatski stresni poremećaj,
kao pojedinačne dijagnostičke kategorije, predstavljaju dvije trećine svih uzroka
bolničkog pobola zbog mentalnih poremećaja. Procijenjena prevalencija shizofrenije
i shizoafektivnih poremećaja iznosi 5,3/1.000 stanovnika starijih od 15
godina. U dugogodišnjem razdoblju vidljive su promjene u načinu hospitaliziranja;
porast broja primljenih i otpuštenih osoba s učestalijim i kraćim hospitalizacijama.
Broj cjelogodišnje hospitaliziranih osoba značajno je smanjen, a također i ukupna
duljina trajanja liječenja kod osoba s rotirajućim hospitalizacijama. Prema korištenju
dana bolničkog liječenja shizofrenija još uvijek prednjači s udjelom oko 30%.
Prema procjenama izgubljenih godina života usklađenih s dizabilitetom (dalje
DALY) za Hrvatsku, unipolarni depresivni poremećaji zauzimaju visoko 3. mjesto
od svih promatranih entiteta. Bilježi se uzlazni trend depresivnih poremećaja u
bolničkom pobolu sa značajnim porastom stope hospitalizacija. Stope hospitalizacija
u svim dobnim skupinama više su u žena.
Alzheimerova i druge demencije se nalaze na 7. mjestu vodećih pojedinačnih
dijagnostičkih kategorija prema procjeni opterećenja bolestima za Hrvatsku s
udjelom od 2,6% od ukupne stope DALY. Prema dostupnim podacima, procijenjena
prevalencija osoba sa srednjom i teškom demencijom je 0,9-1,0% ukupnog
stanovništva u Hrvatskoj što je u okviru procjena za Europu. Zbog trenda starenja
stanovništva u budućnosti se može očekivati rast ovog problema.
Najvažnije odrednice zdravlja u Hrvatskoj vezane su uz bihevioralne rizične
čimbenike kao što su nepravilna prehrana, tjelesna neaktivnost, prekomjerna
tjelesna masa i pretilost, a tome treba dodati pušenje, alkoholizam i zloupotrebu
opojnih droga.
Rezultati Hrvatske zdravstvene ankete (HZA) iz 2003. pokazali su da 15,9%
odrasle populacije (20,2% muškaraca i 12,1% žena) ima loše prehrambene