Untitled - Ministarstvo zdravlja

Stanje i trendovi u zdravstvu Republike Hrvatske | 333
prosjek zemalja EU27 bio je 8,3% ukupnih znanstvenih ulaganja (Izvor: Državni zavod za
statistiku). U projektni ciklus projekata koje provodi Ministarstvo znanosti, obrazovanja
i sporta, a koji su bili iz područja biomedicine ukupno je do ožujka 2012. godine bilo
uloženo 30.485.759,00 kn ili 20,25% svih sredstava predviđenih za znanstvene projekte.
3.11.4 Produktivnost istraživanja u biomedicini i zdravstvu
Analiza znanstvene produktivnosti u području biomedicine i zdravstva, prema podacima
iz Hrvatske znanstvene bibliografije (http://bib.irb.hr, baza pretraživana 28.4.2012.),
ukazuje na veliku raznolikost znanstvenih projekata. Ukupno je u posljednjem projektnom
ciklusu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta financirano 468 znanstvenih
projekata (ožujak 2012. godine), s ukupno 5712 objavljenih znanstvenih radova po
projektima (metodološka napomena – stvarni broj radova je manji jer su dva ili više
projekta mogla biti navedena na jednom radu). Usporedna analiza pokazuje da za
vrijeme trajanja projekta od ukupno pet godina, 34 projekta nisu proizvela ni jedan rad
u bibliografskoj bazi podataka Current Contents, a najproduktivniji projekt imao je čak
112 radova. Nadalje, na samo 106 projekata (16,9% od ukupnog broja projekata) bilo
je objavljeno 50% svih objavljenih radova. Konačno, analiza kumulativnog čimbenika
odjeka po projektima ukazuje na vrlo izraženu raznolikost, s najbolje rangiranim projektom
s kumulativnim čimbenikom odjeka od 1097, drugo plasiranim s 239, dok je čak
259 (41,3%) projekata imalo kumulativni čimbenik odjeka manji od 5. Ovi pokazatelji
govore da u Hrvatskoj postoji mali broj znanstveno uspješnih i produktivnih projekata,
a većina do sada financiranih projekata bila je marginalno produktivna (350 projekata
ili 55,9% projekata imalo je u prosjeku najmanje jedan rad u bazi podataka Current
Contents godišnje).
Najnepovoljniji su pokazatelji vezani uz prijavljene patente, za koje je prosjek
EU27 2002. godine iznosio 104 patenta, a 2007. 117 patenata na milijun stanovnika,
dok su usporedni podaci za Hrvatsku iznosili 8 tj. 7 patenata na milijun stanovnika.
Još je važniji podatak smanjeni trend broja prijavljenih patenata u Hrvatskoj koji može
govoriti o još nepovoljnijim uvjetima za komercijalizaciju otkrića u znanosti. Sustav
transfera tehnologije slabo je razvijen, unatoč većem broju otvorenih ureda ili odjela.
Mali broj ustanova uspješno je proveo neki od oblika transfera, a svega nekoliko privatnih
tvrtki bavi se istraživanjem u biomedicini što ukazuje i na mali interes privatnog
sektora za ovu nišu.
Ohrabrujući je primjer Laboratorija za mineralizirana tkiva Centra za translacijska i
klinička istraživanja Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Kliničkog bolničkog
centra Zagreb. Na temelju patentima zaštićenih otkrića znanstvenika iz toga laboratorija,
Europska komisija za znanost je u okviru Okvirnog programa 7 (FP7) »Health« prvi puta
Hrvatskoj odobrila koordinaciju jednog velikog partnerskog projekta - »Osteogrow« za
kliničko testiranje novoga lijeka za regeneraciju prijeloma kosti. Koordinator projekta
ukupne vrijednosti od 5.8 milijuna eura je Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
Sva prava nakon isteka projekta ostaju Hrvatskoj biotehnološkoj kompaniji »Genera
iistraživanja« za globalni razvoj novoga lijeka za regeneraciju kosti što bi trebao biti
prvi Hrvatski proizvod za regenerativnu medicinu temeljen na vlastitom izumu. Genera