Untitled - Ministarstvo zdravlja

Stanje i trendovi u zdravstvu Republike Hrvatske | 139
Svaka osoba ima pravo na zdravstvenu zaštitu koja uključuje društvene, skupne i
individualne mjere, usluge i aktivnosti za očuvanje i unapređenje zdravlja, sprečavanje
bolesti i rano otkrivanje bolesti te pravodobno liječenje i njegu.
Zdravstvena zaštita stanovništva Republike Hrvatske provodi se na načelima sveobuhvatnosti,
kontinuiranosti, dostupnosti i cjelovitog pristupa primarnoj zdravstvenoj zaštiti,
a specijaliziranog pristupa u specijalističko-konzilijarnoj i bolničkoj zdravstvenoj zaštiti.
Nadalje, u skladu s ovim zakonom zdravstvena se djelatnost obavlja na primarnoj,
sekundarnoj i tercijarnoj razini te na razini zdravstvenih zavoda. Na primarnoj razini
zdravstvena djelatnost uključuje: praćenje zdravstvenog stanja i predlaganje mjera zaštite i
unapređenja zdravlja stanovništva, sprečavanje i otkrivanje bolesti, liječenje i rehabilitaciju
bolesnika, medicinu rada, hitnu medicinu, palijativnu skrb, zaštitu mentalnog zdravlja,
opskrbu i izradu lijekova, zdravstvenu rehabilitaciju djece i mladeži s poremećajima,
zdravstvenu zaštitu osoba starijih od 65 godina, zdravstvenu zaštitu žena, zdravstvenu
zaštitu mladeži, specifičnu preventivnu zdravstvenu zaštitu djece i mladeži, patronažne
posjete, zdravstvenu njegu u kući, sanitetski prijevoz, sprječavanje i liječenje bolesti zubi
i usta s rehabilitacijom te higijensko-epidemiološku zaštitu.
Među zdravstvene ustanove na primarnoj razini zdravstvene djelatnosti ubrajaju se:
dom zdravlja, ustanova za zdravstvenu skrb, ustanova za zdravstvenu njegu i ustanova
za palijativnu skrb. Javna zdravstvena služba na primarnoj razini može se obavljati i na
osnovi koncesije i to u djelatnostima obiteljske (opće) medicine, dentalne zdravstvene
zaštite, zdravstvene zaštite dojenčadi i predškolske djece, zdravstvene zaštite žena, laboratorijske
dijagnostike, ljekarničke djelatnosti, medicine rada i zdravstvene njege u kući.
Zdravstvene ustanove na sekundarnoj razini uključuju poliklinike, bolnice i lječilišta
dok se zdravstvena djelatnost na tercijarnoj razini obavlja u klinikama, kliničkim bolnicama
i kliničkim bolničkim centrima.
Ljekarnička djelatnost obavlja se na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini zdravstvene
zaštite, a obuhvaća opskrbu stanovništva lijekovima i medicinskim proizvodima.
3.2.2 Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju
Zdravstvenim osiguranjem, u skladu s ovim zakonom, osigurane osobe stječu prava i obveze
u korištenju zdravstvene zaštite, kao i druga prava i obveze iz zdravstvenog osiguranja. U
Republici Hrvatskoj zdravstveno osiguranje dijeli se na osnovno, dopunsko i privatno.
Osnovno je zdravstveno osiguranje obvezno i provodi ga Hrvatski zavod za zdravstveno
osiguranje. Dopunsko i privatno zdravstveno osiguranje je dobrovoljno. Dopunskim
zdravstvenim osiguranjem osigurava se plaćanje razlike u vrijednosti zdravstvenih
usluga koje u okviru osnovnog zdravstvenog osiguranja ne podmiruje Hrvatski zavod za
zdravstveno osiguranje. Privatno zdravstveno osiguranje ustanovljuje se individualnim
ugovorom između osiguravatelja i osobe te omogućava osiguraniku prava iz zdravstvenog
osiguranja koja nisu obuhvaćena osnovnim zdravstvenim osiguranjem.
Temeljna prava koja proizlaze iz osnovnog zdravstvenog osiguranja su: prava na
zdravstvenu zaštitu i pravo na novčanu naknadu.
Osnovno zdravstvo financira se doprinosima osiguranika, doprinosima poslodavaca,
doprinosima drugih obveznika plaćanja doprinosa utvrđenih ovim i drugim zakonima,