Untitled - Ministarstvo zdravlja

160 | Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012.-2020.
Specifično je da potreba za zdravstvenom zaštitom tijekom kriza raste, a smanjuju se
javni prihodi, kao što je trenutno slučaj i u Hrvatskoj. Ako se javna potrošnja na zdravstvo
smanji, teret se pomiče na pacijente. Smanjivanje javnih izdataka može rezultirati narušavanjem
kontinuiteta i kvalitete skrbi. Činjenica je da smanjenja u rutinskoj skrbi danas
mogu voditi neotkrivenim bolestima sutra i smanjenju zdravlja i blagostanja pojedinaca
u daljnjoj budućnosti. S obzirom na navedeno, stručnjaci predlažu anti-cikličnu fiskalnu
politiku, odnosno nesmanjivanje javnih izdataka za zdravstvo u doba krize te poboljšanje
učinkovitosti kako bi se opravdala takva politika, a u vidu: eliminiranja neučinkovitih
i neadekvatnih usluga, poboljšanja racionalne uporabe lijekova uključujući i kontrolu
obujma, alokacije više sredstava primarnoj zdravstvenoj zaštiti i specijalističkoj zaštiti,
a nauštrb bolničkoj, investiranja u infrastrukturu čiji su troškovi funkcioniranja niži,
smanjivanja obujma najmanje troškovno učinkovitih usluga te smanjivanja neproduktivnih
administrativnih troškova. Glavnim financijskim alatom za ostvarivanje navedenih
poboljšanja smatra se strateška kupovina usluga. Kupcu je potreban stabilan i predvidljiv
tijek sredstava na temelju ugovora s ponuđačima usluga.
Kao ključni problemi modela financiranja zdravstva u Hrvatskoj mogu se istaknuti
problem raspodjele sredstava, netransparentnost financiranja, premala izdvajanja za
primarnu zdravstvenu skrb te predugi rokovi plaćanja. U budućnosti se očekuju promjene
u obliku povećane participacije građana, većih izdvajanja za preventivu te potrebe iznalaženja
novih modela financiranja.
3.4.7 Komparativna analiza izdataka za zdravstvo u Republici
Hrvatskoj i odabranim zemljama
Izdaci za zdravstvo per capita u Hrvatskoj 2010. godine su značajno niži nego u zemljama
EU-u, EMU-u (zemljama europske monetarne unije), Češkoj i Sloveniji, iako pokazuju
trend rasta u razdoblju 2000.-2010. (Slika 1 i 2). Ipak, od 2008. godine kada su iznosili
1.581 USD (PPP) opadaju i 2010. godine iznose 1.514 USD (PPP). Niži je i udjel ukupnih
izdataka za zdravstvo u BDP-u nego u promatranim zemljama, odnosno grupama zemalja.
Od 2008. do 2010. godine udjel ukupnih izdataka za zdravstvo u Hrvatskoj se nije
mijenjao i iznosi 7,76 % BDP-a (Slika 3). Prosjek EU-a za 2010. godinu je 10,41% BDP-a,
u Sloveniji je 9,41% BDP-a dok je u Češkoj 7,88 % BDP-a (Slika 4).
Izdatci per capita (PPP, USD)
1800
1600
1400
1200
1000
800
600
400
200
0
2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.
Slika 1. Izdaci za zdravstvo per capita (PPP, USD) u Hrvatskoj, 2000.-2010. Izvor: Svjetska banka, baza
podataka.