Untitled - Ministarstvo zdravlja

Stanje i trendovi u zdravstvu Republike Hrvatske | 279
Sve ustanove unutar zdravstvenog sustava upravo radi povećanih rizika po zdravlje
dužne su izraditi procjenu opasnosti svih radnih mjesta kako bi se utvrdile opasnosti
te mjere za zaštitu na radu odnosno uklanjanje ili smanjenje opasnosti. Procjenom
opasnosti određuju se i radna mjesta koja su pod povećanim rizikom te određuju ona
na koja se primjenjuju posebne mjere zaštite na radu odnosno ona na kojima su obvezni
zdravstveni pregledi radnika u određenim rokovima. Procjena opasnosti je dinamičan
proces i jednom napravljena procjena mora se svake dvije godine revidirati, a posebice
ukoliko je u međuvremenu došlo do teže, skupne ili smrtne ozljede na radu odnosno
profesionalne bolesti.
Važnost zaštite zdravlja i sigurnosti na radu zaposlenih u zdravstvu prepoznata je
i na svjetskoj razini. U svibnju 2007. godine 193 zemlje članice Svjetske zdravstvene
skupštine potvrdile su Globalni plan djelovanja za zdravlje radnika (engl. Workers’ health:
global plan of action - GPA) i prihvatile 10-godišnji akcijski plan u okviru kojeg je predviđen
i razvoj nacionalnih programa zaštite zdravlja i sigurnosti na radu zaposlenih u
zdravstvu. Godine 2006. Izvještaj o ljudskim resursima za zdravlje Svjetske zdravstvene
organizacije navodi globalni nedostatak zdravstvenog osoblja i potrebu da se zdravstvene
djelatnike podrži i zaštiti. Kao odgovor na to Svjetska zdravstvena organizacija (SZO)
je započela kampanju pod nazivom »Liječiti, osposobiti, zadržati« (engl. Treat, Train,
Retain), a dvije godine kasnije, u prosincu 2009., SZO je u suradnji s Globalnom mrežom
svojih suradnih centara za medicinu rada i zajedno s Međunarodnom organizacijom
rada razvio Globalni okvir nacionalnih programa zaštite zdravlja i sigurnosti na radu
zaposlenih u zdravstvu.
U ožujku je 2012. godine SZO, ponovno u suradnji s Globalnom mrežom svojih
suradnih centara za medicinu rada, izradio Globalni Master Plan kojim želi potaknuti
primjenu GPA u razdoblju 2012. do 2017. godine. U okviru te inicijative RH planira
izraditi Nacionalni program za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu zaposlenih u zdravstvu.
U 2013. i 2018. SZO treba izvijestiti Svjetsku zdravstvenu skupštinu o napredovanju
i implementaciji nacionalnih programa zaštite zdravlja i sigurnosti na radu zaposlenih
u zdravstvu.
3.6.3 Izobrazba zdravstvenih djelatnika
Izobrazba zdravstvenih djelatnika u Hrvatskoj provodi se u dobro razvijenoj mreži medicinskih
fakulteta i zdravstvenih škola. Studijski programi se izvode na ukupno 40 lokacija
(gradova) od kojih su neka i sjedišta visokih učilišta (28 mjesta), a u nekima od njih
(preostalih 12) izvode se samo dislocirani studiji nekog visokog učilišta kojemu je sjedište
u drugom mjestu, najčešće i u drugoj županiji. Ukupno se 1202 studijska programa izvode
u sjedištima visokih učilišta, a 58 programa su dislocirani studiji.
Prema trenutno važećoj nacionalnoj klasifikaciji znanstvenih područja i polja, postoji
7 znanstvenih područja unutar kojih su definirana znanstvena polja. U području 3. –
Biomedicina i zdravstvo – ima šest polja.
Biomedicina i zdravstvo izvode se u 11 mjesta. Najviše ih je iz polja Kliničke medicinske
znanosti, zbog proširenosti programa sestrinstva.