Untitled - Ministarstvo zdravlja

Stanje i trendovi u zdravstvu Republike Hrvatske | 267
stvenih potreba i funkcionalne onesposobljenosti starijih ljudi po županijama
Hrvatske i Grada Zagreba s Podregistrom hrvatskih stogodišnjaka te Podregistrom
za oboljele od Alzheimerove bolesti i psihičkih poremećaja u starijih.
Osim Centara za gerontologiju, u Hrvatskoj postoje i Gerontološki centri kao
multifunkcijski centri neposredne i integralne multidisciplinarne izvaninstitucijske
skrbi starijih osoba u lokalnoj zajednici. Osnovni cilj djelatnosti Gerontoloških
centara je zadržati stariju osobu što je duže moguće u njegovu prebivalištu uz
obitelj. U Gerontološkim centrima se provode Programi preventivnih pregleda
primarne prevencije za starije, trajne tjelesne, psihičke i okupacijsko-rekreacijske
radne aktivnosti za starije, fizikalne terapije, zdravstvenog, psihološkog i
pravnog savjetovanje, dnevnog boravka, njege i pomoći u kući i dostave obroka
te posudionice ortopedskih pomagala i raznih usluga gerontoservisa. U Hrvatskoj
djeluje ukupno 79 Gerontoloških centara izvaninstitucijske skrbi za starije
s dnevnim boravcima za starije, a u Zagrebu ih, gdje je i najveći broj starijih,
ima ukupno 12.
Zaštita zdravlja hrvatskih branitelja
U 2011. godini medicinsku rehabilitaciju koristilo je 80 hrvatskih ratnih
vojnih invalida (HRVI). U razdoblju od 2005. do 2011. godine pravo na medicinsku
rehabilitaciju ostvarilo je ukupno 811 HRVI-a. Tijekom 2011. godine zaprimljena
su 104 zahtjeva HRVI-a za sufinanciranje 149 ortopedskih i ostalih medicinskih
pomagala. Sufinancirana je nabava 149 ortopedskih pomagala za 104 HRVI-a iz
Domovinskog rata. Trenutno ima 485 hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog
rata s 100% oštećenja organizma I. skupine, kojima je zakonskih propisana
mogućnost korištenja usluge osobe za pružanje njege i pomoći, a osoba u statusu
njegovatelja je 441. Ministarstvo branitelja provodi Nacionalni program psihosocijalne
i zdravstvene pomoći sudionicima i stradalnicima iz Domovinskog rata koji
se provodi na području cijele Republike Hrvatske putem organizirane, stupnjevite
i kontinuirane psihosocijalne pomoći na tri razine: županijskoj, regionalnoj i nacionalnoj.
Posebna skrb pruža se braniteljima s posljedicama ratne psihotraume.
Ta skrb pruža se kroz rad Regionalnih centara za psihotraumu i Centra za krizna
stanja. Tijekom 2011. godine Regionalni centri za psihotraumu i Centar za krizna
stanja pružili su ukupno 225.974 intervencija za 59.642 korisnika.
Palijativna skrb
U RH još uvijek ne postoji razrađeni sustav palijativne skrbi i tek su u nekoliko
ustanova osnovani i otpočeli s radom pojedini oblici i dijelovi sustava palijativne
skrbi. U posljednjih pet godina smanjuje se broj umrlih kod kuće i povećava
se broj umrlih u bolnicama i ustanovama za smještaj. Najveće povećanje udjela
sa 6% u 2005. na 10% u 2010. odnosi se na ustanove za smještaj. Oko 40%
umrlih umire izvan bolnica. Riječ je o više od 21.000 umrlih, od čega nekoliko
tisuća ljudi pogine ili umre izvan kuće, odnosno u nekoj socijalnoj ustanovi ili
ustanovi za smještaj starih i nemoćnih. Više od 30% od svih umrlih, odnosno
više od 15.000 ljudi umire kod svoje kuće.