Untitled - Ministarstvo zdravlja

Stanje i trendovi u zdravstvu Republike Hrvatske | 271
komora medicinskih sestara, Hrvatska komora primalja, Hrvatska komora fizioterapeuta,
Hrvatska komora medicinskih biokemičara i Hrvatska komora zdravstvenih djelatnika.
Tradicionalnu ulogu u unapređenju stručnoga i znanstvenog rada liječnika i stomatologa
ima Hrvatski liječnički zbor koji udružuje 123 stručna društva, a djeluje i u regionalnim
podružnicama i surađuje s međunarodnim stručnim društvima. Sličnu ulogu u
sestrinstvu ima Hrvatska udruga medicinskih sestara koja ima 25 stručnih društava i 41
podružnicu diljem Hrvatske.
Jedan od temeljnih problema planiranja razvoja ljudskih resursa u zdravstvu je
nepostojanje jasnog sustava praćenja zdravstvenih djelatnika. Postojeći registri koje
održavaju HZJZ-i i strukovne komore sadržavaju podatke koji se osvježavaju prilikom
obnove licence ili prilikom novog zaposlenja. Postoji potreba za razvojem cjelovitog
sustava za praćenje ljudskih resursa u zdravstvu u Hrvatskoj koji bi omogućio bolje
projekcije i procjene dostatnosti broja zdravstvenih djelatnika. Određeni broj liječnika
i drugih zdravstvenih djelatnika nakon stjecanja diplome odabire karijere izvan sustava
kliničke medicine, posebice u znanosti i istraživanju ili farmaceutskoj industriji i drugim
granama privrede. Ovo dodatno ukazuje na potrebu za izradom sustava praćenja ljudskih
resursa jer se odljev zdravstvenih djelatnika u ova zanimanja također treba uračunati u
planiranje budućih potreba sustava.
Medicinske komore, udruge i zdravstvene ustanove posljednjih godina često upozoravaju
kako se Hrvatska u budućnosti može suočiti s nedostatkom liječnika i medicinskih
sestara, ali i ostalih kategorija zdravstvenih djelatnika, prije nego s problemom njihove
nezaposlenosti.
Tako je u posljednjih nekoliko godina primjetan trend smanjenja broja nezaposlenih
liječnika, koji je nešto manje izražen za ostale kategorije zdravstvenih djelatnika. Vanjska
migracija zdravstvenih djelatnika usmjerena je ka Sloveniji, Italiji i ostalim zapadnim
europskim zemljama i SAD-u, no stopa emigracije do sada nije bila značajna. Prisutne
su i unutarnje migracije koje se odnose na zapošljavanje izvan zdravstvenog sustava i
prelazak u druge profesije, kao i migracije iz ruralnih područja prema većim urbanim
centrima. Za kvalitetniju analizu spomenutih migracija nedostaju istraživanja, odnosno
sustavno državno praćenje i izvještavanje.
3.6.1.1 Doktori medicine, doktori dentalne medicine, magistri farmacije
U Hrvatskoj je 2011. bilo stalno zaposleno sveukupno 12.532 liječnika. U odnosu na 1980.
godinu broj liječnika na 100.000 stanovnika povećao se sa 167 na 281 što je još uvijek
manje od prosjeka za EU (320/100.000) (Slika 2).
Spolna zastupljenost u liječničkoj profesiji se od 1989. godine promijenila u korist
žena, a liječnica je sada 60,6%. Među doktorima medicine, specijalista je 67%.
Raspodjela liječnika prema dobi i spolu pokazuje kako liječnice brojčano nadmašuju
liječnike u svim dobnim skupinama, osim u onima iznad 60 godina. Broj liječnika u dobi
između 25-29 godina manji je od onih u dobnoj skupini 55-59 godina (Slika 3).