Untitled - Ministarstvo zdravlja

Strateški razvojni pravci, prioriteti i mjere | 401
Tablica 7. Mjere predviđene u okviru prioriteta 7. Očuvanje financijske stabilnosti zdravstva
Mjere
7.1 razvoj regulatornog okvira za jačanje dopunskih i dodatnih zdravstvenih
osiguranja kako bi se povećao udio privatnih financijskih plaćanja za
stanovništvo koje si to može priuštiti
Strateški pravci
1 2 3 4 5
+ +
7.2 jača kontrola financijskog poslovanja +
7.3 strateška alokacija resursa prema definiranim prioritetima i u sinergiji sa
sredstvima iz fondova EU-a
+ +
7.4 suzbijanje korupcije i neformalnih plaćanja u zdravstvu + +
Prioritet 8: Suradnja s drugim resorima i društvom u cjelini
Krovna europska zdravstvena strategija »Zdravlje 2020« (engl. Health 2020) jasno ističe
važnost zajedničkih napora, partnerstva i uključenosti svih dionika u zdravstvu i društvu
u ostvarivanju ključnih ciljeva: unapređenja zdravlja i blagostanja ljudi, smanjivanja
nejednakosti u zdravlju i osiguravanja zdravstvenih sustava koji su održivi i okrenuti
ljudima. Pristup »zdravlja u svim politikama« (engl. health in all policies), »zdravlja
kroz cijelu vladu« (engl. whole-of-government) i »zdravlja kroz cijelo društvo« (engl.
whole-of-society) mora biti među prioritetima strateškog razvoja hrvatskog zdravstva u
idućem razdoblju. Mogućnosti suradnje toliko su velike i brojne da ih nije moguće, a ni
potrebno popisivati. U nastavku su navedeni samo neki od postojećih ili mogućih oblika
suradnje koju je nužno jačati i koordinirati kako bi se u konačnici poboljšali zdravstveni
pokazatelji stanovništva Republike Hrvatske.
Međuresorna suradnja
U Vladi Republike Hrvatske praktički ne postoji ministarstvo koje ne bi barem na
posredan način bilo povezano sa zdravljem stanovništva. Ministarstvo zdravlja mora
biti predvodnik u stvaranju konsenzusa o zdravlju kao ključnom preduvjetu cjelokupnog
društvenog i gospodarskog života nacije. Svako ministarstvo trebalo bi postati svjesno
svoje uloge i mogućnosti djelovanja na unapređenju zdravlja i sprečavanju bolesti, a
Ministarstvo zdravlja mora poticati ili koordinirati takva djelovanja u drugim resorima.
S obzirom na kadrovske nedostatke u sustavu zdravstva i središnju ulogu istraživanja
u suvremenoj medicini, sustav znanosti i visokog obrazovanja neposredno utječe
na razvoj zdravstva u RH pa je u tom području međuresorna suradnja od presudne
važnosti. Resorna ministarstva trebaju zajednički definirati i financijski podupirati istraživačke
prioritete u biomedicini i zdravstvu, pri čemu se sredstva moraju koncentrirati u
prioritetna područja i središta znanstvene izvrsnosti. Suradnja je potrebna i planiranju
izobrazbe zdravstvenih djelatnika s obzirom na kadrovske potrebe u zdravstvu.