Untitled - Ministarstvo zdravlja

Stanje i trendovi u zdravstvu Republike Hrvatske | 323
skih odluka i mjera i b) informatiziranje i automatiziranje procesa izrade i monitoringa
konsolidiranog zdravstvenog proračuna s uključenim proračunima HZZO-a i bolničkog
sustava te konsolidiranih financijskih izvješća svih uključenih strana u zdravstvenom
sustavu.
Kako bi se izbjegle pogreške i zlouporabe informacijske i komunikacijske tehnologije
u medicini i zdravstvu, a za dobrobit zdravlja građana, potrebno je ocijeniti mogućnosti
komunikacije, utvrditi okvire uporabe, usvojiti standarde informacijske infrastrukture i
kvalitete, sigurnosti te definirati odgovarajuću izobrazbu. Medicina i zdravstvo su vrlo
osjetljiva područja sa stanovišta ljudskog života i rada te svaka neadekvatna uporaba ili
zlouporaba zdravstvenih podataka može dovesti do neželjenih ishoda.
3.10.2 Informatizacija u hrvatskom zdravstvu
U Republici Hrvatskoj je u posljednjih 10 godina puno napravljeno na informatizaciji
zdravstvenog sustava. Primarna zdravstvena zaštita je jednim dijelom informatizirana,
uglavnom u onom dijelu koji se odnosi na poslovni proces u ordinacijama, čuvanje
podataka o pacijentima u digitalnom obliku i razmjeni podataka s Hrvatskim zavodom
za zdravstveno osiguranje, ljekarnama, laboratorijima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i
izvanbolničkim specijalistima. Bolnice, kao i poliklinike, imaju svoje ideje i neprekidno
rade na razvoju vlastitih informacijskih sustava koji bi zadovoljili njihove informacijske
potrebe. Zavodi za javno zdravstvo (ali i drugi zavodi) razvijaju podsustave koji se
temelje na podacima koji velikim dijelom stižu iz zdravstvenih ustanova. Često se radi
o podacima pohranjenim u medicinskoj dokumentaciji pacijenata. Međutim, upisivanje
i slanje tih podataka zahtijeva dodatni rad liječnika ili drugog zdravstvenog osoblja
na sastavljanju izvještaja temeljem podataka o radu i iz medicinske dokumentacije što
nerijetko rezultira kašnjenjem, a ponekad i nepotpunošću podataka. Stoga i zdravstvenostatistička
izvješća kasne. Nadalje, zdravstvena je dokumentacija u pravilu fragmentirana
(dio podataka o pacijentu se nalazi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, dio u bolnicama,
a veliki dio medicinskih podataka pacijenti imaju kod svoje kuće). To također otežava
liječnicima, odnosno pružateljima zdravstvene zaštite, pristup pacijentovim podacima
što stvara probleme u izravnom medicinskom radu.
Sam proces informatizacije zdravstvenog sustava obilježen je i brojnim problemima.
Briga o sveobuhvatnosti i sustavnosti medicinske dokumentacije dosad je bila slabo
razvijena. Vrlo često zdravstveni profesionalci i korisnici zdravstvenog informacijskog
sustava nisu bili uključeni u njegovo nastajanje, a s rezultatima, odnosno programskim
rješenjima koja su dobili, krajnji korisnici nisu zadovoljni. Veliki nedostatak sustava čini
nemogućnost obrade mnoštva prikupljenih informacija za potrebe boljeg i učinkovitijeg
upravljanja sustavom zdravstva te nemogućnost pristupa informacijama raznim sudionicima
u sustavu, ponajprije pacijentima. Najveći problem u dosadašnjoj informatizaciji
zdravstva ipak predstavlja nedostatak usklađenog djelovanja i gradnja informacijskog
sustava kao skupa izoliranih otoka. Posebno pitanje predstavlja institucionalno upravljanje
sustavom eZdravstva i provođenje strategije informatizacije gdje postoji međuovisnost
sustava upravljanja i financiranja zdravstvenog sustava (kroz državni proračun ili kroz
samostalnost Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje) i organizacije središnjeg tijela