Untitled - Ministarstvo zdravlja

Stanje i trendovi u zdravstvu Republike Hrvatske | 191
Ocjena stanja financijskog poslovanja zdravstvenih ustanova mora biti nadopunjena
podacima o stanju obveza i potraživanja kao veličinama koje govore o kumuliranom
financijskom rezultatu.
Na dan 31.12.2011. godine, zdravstvene ustanove iskazuju 5,98 milijardi HRK
ukupnih obveza i 1,95 milijardi HRK dospjelih obveza (Tablica 16). Ministarstvo zdravlja
i HZZO procjenjivali su poslovanje zdravstvenih ustanova temeljem podataka o kretanju
dospjelih obveza. S obzirom da je kod dospjelih obveza zdravstvenih ustanova moguća
intervencija temeljem prolongacije ugovorenih rokova plaćanja, što je i učinjeno krajem
2010. godine, ovi podaci ne daju u cijelosti realnu sliku. Za definiranje stanja financijskog
poslovanja zdravstvenih ustanova relevantniji je podatak o ukupnim obvezama uz uvjet
da se iz ukupnih obveza isključi iznos ukupnih obveza prema bankama za kredite koji
na dan 31.12.2011. godine iznose 1,44 milijarde HRK (Tablica 17). Za pretpostaviti je da
su navedene obveze pokrivene čvrstim izvorima sredstava kao što su decentralizirana
sredstva ili imovina zdravstvenih ustanova.
S obzirom da zdravstvene ustanove prihode ne ostvaruju kao klasični proračunski
korisnici (rashodne stavke u državnom proračunu) kao što je to slučaj kod škola,
kazališta, socijalnih ustanova i drugih, već putem ugovora i računa izdanih temeljem
pruženih zdravstvenih usluga, kod ocjene financijskog stanja potrebno je uzeti u obzir
i podatke o potraživanjima. Na dan 31.12.2011. godine zdravstvene ustanove iskazuju
ukupna potraživanja od 3,42 milijarde HRK, odnosno dospjela potraživanja u iznosu
od 1,42 milijarde HRK (Tablica 16). Što se tiče potraživanja zdravstvenih ustanova,
nužno je izvršiti detaljnu analizu strukture s obzirom da se u ukupnim i dospjelim
potraživanja nalazi i znatan iznos ostvarenih usluga (fakturirana realizacija) koji neće biti
plaćen od strane HZZO-a s obzirom na zaključene ugovore (zapisnikom o usklađenju
obveza i potraživanja krajem svake godine, zdravstvene ustanove trebale bi otpisati više
fakturirani iznos od ugovorenog iznosa s HZZO-om). Prema tome, potrebno je izvršiti
detaljnu analizu potraživanja sa stanovišta naplativosti istih. Tek nakon isključivanja
nenaplativih potraživanja, može se dobiti realno stanje potraživanja i odnosa između
obveza i potraživanja.
Prikazane podatke u dijelu ukupnih i dospjelih potraživanja treba uzeti uvjetno
zbog već spomenutog visokog učešća nenaplativih potraživanja. I kod ovih pokazatelja
proizlazi da je najteža situacija kod bolničkih zdravstvenih ustanova s obzirom da gotovo
sve bolničke zdravstvene ustanove iskazuju veće obveze od potraživanja kada bi se iz
potraživanja izuzela nenaplativa potraživanja.
Nadalje, iz prikazanih podataka vidljivo je da na dan 31.12.2011. godine zdravstvene
ustanove iskazuju oko 395 milijuna HRK obveza kod kojih je od roka dospijeća proteklo
više od 365 dana. To u slučaju bolnica kod kojih je ugovoreni rok plaćanja 180-240
dana znači da se radi o obvezama koje su nastale prije 180+365 dana ili 240+365 dana
(Tablica 17).
Uočljivo je da se daleko najveći dio dospjelih obveza odnosi na obveze po osnovi
lijekova, sanitetskog materijala, krvi i krvnih derivata. U ukupnim dospjelim obvezama,
obveze za lijekove sudjeluju s 41%, a za sanitetski materijal, krv i krvne derivate 30%
(Tablica 17).