14.01.2015 Views

Untitled - Ministarstvo zdravlja

Untitled - Ministarstvo zdravlja

Untitled - Ministarstvo zdravlja

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

238 | Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012.-2020.<br />

3.5.5 Ljekarnička djelatnost<br />

Ljekarničku djelatnost na dan 01.03.2012. obavljale se 1082 ugovorne javne ljekarničke<br />

jedinice (1063 ljekarne i 19 depoa lijekova) i 46 bolničkih ljekarni.<br />

Broj ljekarničkih jedinica prema organizacijskim oblicima u javnom ljekarništvu je<br />

sljedeći:<br />

■ 133 ljekarne kao privatna praksa<br />

■ 129 ljekarni kao privatna praksa temeljem zakupa,<br />

■ 196 ljekarni kao jedinica/podružnica i 17 depoa lijekova kao jedinica/podružnica<br />

ljekarničke ustanove u županijskom vlasništvu<br />

■ 21 ljekarna u domovima <strong>zdravlja</strong><br />

■ 586 ljekarni kao jedinica/podružnica i 2 depoa kao jedinica/podružnica ljekarničke<br />

ustanove u privatnom vlasništvu<br />

U privatnom vlasništvu je 66,5% ljekarni, u zakupu je 11,9% ljekarni, a 21,6% ljekarni<br />

je u vlasništvu županija i Grada Zagreba. Bolničko ljekarništvo, kao specifičan sadržaj,<br />

djeluje organizirano u 46 bolničkih ljekarni u kojima radi 150 magistara farmacije.<br />

Prema statističkim pokazateljima, u Hrvatskoj danas na jednu ljekarnu dolazi 4000<br />

stanovnika, dok u EU-u na jednu ljekarnu dolazi prosječno 3000 stanovnika (Slika 15).<br />

Broj stanovnika/ljekarni<br />

20000<br />

18000<br />

16000<br />

14000<br />

12000<br />

10000<br />

8000<br />

6000<br />

4000<br />

2000<br />

0<br />

Slika 15. Broj stanovnika po ljekarni u Europi. Izvor: Pharmaceutical Group of the European union<br />

(PGEU) Database, 2010/2011.<br />

Bez obzira na dobre statističke pokazatelje, širenje ljekarničke mreže proteklih godina<br />

nije bilo ravnomjerno. Zbog toga kvaliteta i sigurnost u dostupnosti lijekova nije jednaka<br />

u svim područjima države (Slika 16). Najveći broj novih ljekarni osnivan je u područjima<br />

najvećih gradova, dok su ruralna područja i slabo razvijena područja od posebne državne<br />

skrbi ostala i dalje sa slabo razvijenom mrežom ljekarni.

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!