Untitled - Ministarstvo zdravlja

106 | Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012.-2020.
Tablica 22. Ruralna i urbana područja RH, stanovništvo i naselja prema OECD kriteriju. Izvor: Državni
zavod za statistiku, 2001.
Područja
OECD kriterij
km 2 (%) Broj naselja (%) Broj stanovnika (%)
Ruralna (pretežito i značajno) 51.872 (91,6) 6.001 (88,7) 2.110.988 (47,6)
Urbana 4.731 (8,4) 763 (11,3) 2.326.472 (52,4)
Ruralna populacija ima specifične potrebe zdravstvene zaštite, no podaci o ruralnom
zdravlju i zdravstvenoj zaštiti ruralne populacije uglavnom se slabo prikupljaju i
analiziraju. Zbog zemljopisnih i demografskih specifičnosti u pojedinim krajevima RH,
pristup zdravstvenim ustanovama nije svima jednako dostupan. Prema postojećim istraživanjima,
ruralno-urbane razlike u percepciji troškova potrebnih za posjetu liječniku
su u Hrvatskoj gotovo dva puta veće nego u zemljama EU-a. Udaljenost zdravstvenih
ustanova je problem s kojim se stanovnici seoskih područja češće susreću, a zbog toga
su i opterećeniji troškovima posjeta liječniku.
Popisom poljoprivrede procijenjeno je da ima 1,485.647 članova poljoprivrednih
kućanstva među koje se, uz radno aktivne muškarce i žene, ubrajaju i umirovljene i
starije osobe te djeca. Osobe koje obavljaju poljoprivredne radove izložene su povećanom
riziku od ozljeda, koje mogu uzrokovati nesposobnost za rad (invaliditet), prijevremeno
umirovljenje i smanjenje kvalitete života. Na članove poljoprivrednih kućanstava nije
moguće primijeniti mjere i pravila sigurnosti za osiguranje njihove zaštite zdravlja koji
su definirani Zakonom o zaštiti na radu i Zakonom o radu, jer ne postoji radni odnos i
nije sklopljen ugovor o radu.
Broj ozljeda i profesionalnih bolesti se ne može utvrditi jer ne postoji obveza njihovog
prijavljivanja, a sporadične prijave ozljeda ne pokazuju pravo stanje. Pretpostavka je da
je broj ozljeda znatno veći nego kod radnika zaposlenih u ustanovama gdje se temeljem
postojećih propisa primjenjuju mjere i pravila zaštite, a ozljede se prijavljuju . Također
nije moguće primijeniti ni nadzor, jer nije zasnovan radni odnos pa članovi poljoprivrednih
kućanstava obavljaju poljoprivredne radove bez nadzora vezanog uz radno vrijeme,
prekovremeni i noćni rad, posebnu zaštitu žena, trudnica i djece što može uzrokovati
ozljede i oštećenja zdravlja.
Otoci su posebnost Hrvatske u svakom smislu, pa i u organizaciji zdravstva. Hrvatska
ima 1.185 otoka, otočića i hridi od kojih 48 stalno naseljenih. Ukupan broj stanovnika na
otocima danas iznosi 132.000 što je 12% manje nego 1948. godine i u stalnom je opadanju.
Prosječna gustoća naseljenosti otoka je 40 stanovnika na kvadratni kilometar. Velike otoke
koji imaju više od 100 kvadratnih kilometara, naseljava 106.015 stanovnika (ili oko 80%
ukupnog otočkog stanovništva). Takvi otoci su Krk, Korčula, Brač i Hvar i na njima je
zdravstvena sigurnost puno veća od one na manjim ili slabije naseljenim otocima. Najveći
su problem otoci s nekoliko stotina stanovnika ili manje, jer je zdravstvena zaštita na
njima svedena na povremene dolaske liječnika, uz otežanu opskrbu lijekovima i otežan