Untitled - Ministarstvo zdravlja

Stanje i trendovi u zdravstvu Republike Hrvatske | 169
naknade kao što su bolovanja i porodiljni dopusti te kompenzacije transportnih troškova
plaćaju iz obveznog zdravstvenog osiguranja dovele su HZZO do akumulacije gubitaka.
Navedeni su gubici djelomično pokriveni zajmovima i državnim subvencijama, ali su
popraćeni i procesima značajnog smanjivanja prava na besplatnu zdravstvenu zaštitu
te uvođenjem i rastom dodatnih plaćanja iz džepa pacijenata. U kombinaciji s drugim
mjerama provedenih reformi, navedeno je uzrokovalo smanjenje standarda zdravstvene
zaštite. Privatno zdravstveno osiguranje igra marginalnu ulogu u financiranju zdravstvene
zaštite, kao i u većini zemalja EU-a. No, privatni pružatelji zdravstvenih usluga koji nisu
pod ugovorom s HZZO-om slabo su regulirani Zakonom o zdravstvenoj zaštiti i slobodni
su određivati cijene medicinskih usluga koje pružaju (koje nisu pokrivene javnim financiranjem)
svojom voljom i ulaze u sporazume s privatnim osiguravateljima.
Tablica 2 prikazuje financijski rezultat poslovanja HZZO-a za razdoblje 2000.-2011.
Višak prihoda nad rashodima ostvaren je 2002., 2007. te u razdoblju 2009.-2011. godine.
Što se tiče negativnog rezultata, odnosno manjka prihoda nad rashodima, najveći je
manjak ostvaren 2004. godine (1,17 milijardi HRK). U promatranom razdoblju najveći
višak prihoda nad rashodima ostvaren je 2007. godine i iznosio je oko 733 milijuna HRK.
Godine 2011. ostvaren je višak prihoda nad rashodima od 384 milijuna HRK. Najznačajniji
izvori prihoda su prihodi od proračuna za redovnu djelatnost koji uključuju prihode
od doprinosa i transfere iz proračuna. Godine 2011. udjel ovih prihoda u ukupnim
prihodima HZZO-a bio je 92,2%, a što je porast u odnosu na 2009. i 2010. godinu kada
je njihov udjel iznosio 88,6% uslijed većih iznosa prihoda ostvarenih po posebnim propisima.
Dopunsko zdravstveno osiguranje djelomično redistribuira sredstva od zaposlenih
prema umirovljenicima jer umirovljeni kojima navedena premija i predstavlja najveći
financijski izazov, plaćaju niže premije. Od 2011. godine prihodi i izdaci obveznog i
dopunskog osiguranja iskazuju se zajedno. Godine 2010. ukupno je bilo 92,7% prihoda
iz obveznog zdravstvenog osiguranja te 7,3% iz dopunskog zdravstvenog osiguranja. Za
usporedbu, 2002. godine, kada je uvedeno dopunsko zdravstveno osiguranje, sudjelovalo
je s 2,1% u ukupnim prihodima. Nadalje, 82,7% prihoda 2011. godine je iz doprinosa
(18,005 milijardi HRK), 9,5% iz proračuna (2,061 milijardi HRK) te 7,7% iz posebnih
propisa (1.679 milijuna HRK). Ostatak se odnosi na vlastite prihode i kapitalne donacije.
Ukupno su prihodi 2011. godine iznosili 21,762 milijardi HRK, a što je pad u odnosu
na 2009. i 2010. godinu.
Analiza prihoda-primitaka i rashoda-izdataka HZZO-a mora se upotpuniti analizom
obveza HZZO-a. Na dan 31.12.2011. one su iznosile 4,662 milijardi HRK, od čega
je dospjelih obveza iz djelatnosti 154 milijuna HRK (Tablica 3). Od 154 milijuna HRK
dospjelih obveza 2011. godine, 114 milijuna HRK ili 74% se odnosi na zdravstvenu
zaštitu. Za ocjenu stanja obveza HZZO-a od izuzetnog značaja je podatak o ugovorenim
rokovima plaćanja između HZZO-a i zdravstvenih ustanova. Bez obzira što se radi
o proračunskim korisnicima, HZZO je sa zdravstvenim ustanovama ugovorio rokove
plaćanja od 30-180 dana. Prema tome, odnos dospjelih i nedospjelih obveza bio bi bitno
drugačiji kada bi ugovoreni rokovi plaćanja bili primjereni proračunskim korisnicima. U
slučaju da HZZO ugovara podmirenje obveza prema zdravstvenim ustanovama u roku
60 dana, kao što to stoji u Zakonu o rokovima plaćanja obveza, dospjele obveze na dan
31.12.2011. bile bi veće.