Untitled - Ministarstvo zdravlja

218 | Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012.-2020.
U ordinacijama i ustanovama s ugovorom s HZZO-om, najviše pregleda imale su
interna medicina s oko 1,3 milijuna pregleda, kirurgija s oko 1 milijun pregleda, oftalmologija
i fizikalna medicina i rehabilitacija, svaka s oko 800.000 pregleda te psihijatrija
s oko 600.000 pregleda.
U ordinacijama i ustanovama bez ugovora s HZZO-om, najviše pregleda imale su
interna medicina s oko 130.000 pregleda, oftalmologija s oko 100.000 pregleda, ginekologija
s oko 80.000 pregleda, fizikalna medicina i rehabilitacija te pedijatrija, svaka s oko
50.000 pregleda.
Broj pregleda u ordinacijama i ustanovama s ugovorom s HZZO-om u 2010. godini
bio je za 17% veći nego 2000. godine kad je zabilježeno 6.598.913 pregleda. U odnosu
na 2000. godinu kada je jedan specijalistički pregled obavljen na svakih 2,7 pregleda u
djelatnosti opće/obiteljske medicine, u 2010. godini zabilježen je pad tog omjera: jedan
specijalistički pregled dolazi na svakih 1,9 pregleda u djelatnosti opće/obiteljske medicine.
3.5.4 Bolnička zdravstvena zaštita
U svibnju 2012. u Mreži javne zdravstvene službe u Hrvatskoj je bilo pet kliničkih bolničkih
centara, tri kliničke bolnice, pet klinika, 22 opće bolnice, 26 specijalnih bolnica i
tri lječilišta. Prema procjenama objavljenim u Nacionalnoj strategiji razvitka zdravstva
2006.-2011., u Hrvatskoj je manje od 10% stanovnika živjelo udaljeno više od 40km
zračne linije do najbliže bolnice.
3.5.4.1 Prikupljanje i prikaz podataka
Hrvatski zavod za javno zdravstvo započeo je u 2010. godini primjenjivati izmijenjeno i
dopunjeno Godišnje izvješće o radu stacionarne zdravstvene ustanove (Obr. br. 3-21-60).
To je zbirno, godišnje izvješće koje prikazuje stanje 31. prosinca tekuće godine. Izvješće
ispunjavaju sve zdravstvene ustanove bez obzira na vrstu vlasništva i bez obzira na ugovor
s HZZO-om. Podaci se prikupljaju po spolu iz djelatnosti za stacionarno liječenje te iz
dnevnih bolnica i bolničkih hemodijaliza u obliku elektronskog izvješća. Uvedeno je
praćenje ishoda liječenja pacijenta (izliječen, poboljšan, neizliječen, umro).
Izmijenjen je i dosadašnji način prikupljanja i obrade podataka:
■ prati se i rad privatnih stacionarnih zdravstvenih ustanova kao i posteljni kapaciteti
ustanove ili dijela ustanove koji nisu ugovoreni s HZZO-om;
■ ustanove u Gradu Zagrebu prikazane su sukladno Izmjenama mreže javne zdravstvene
službe iz 2010. godine;
■ podaci o vrsti liječenja (liječenje akutnih bolesnika te liječenje subakutnih i kroničnih
bolesnika) se od 2010. prikupljaju prema specijalnosti gdje se to liječenje
provodi, a ne prema vrsti ustanove kao što je to bilo do 2010. godine;
■ u razdoblju prije 2010. godine u akutne krevete ubrajali su se svi kreveti općih
bolnica, stacionara i izvanbolničkih rodilišta, KBC-a, kliničkih bolnica i klinika, a
kao kronični kreveti smatrani su oni iz specijalnih bolnica i lječilišta;
■ u 2010. godini popis i razvrstavanje specijalnosti na akutne i kronične izvršen je
u skladu sa šifrarnikom djelatnosti HZZO-a, Mrežom javne zdravstvene službe te
Pravilnikom o uvjetima za razvrstavanje bolničkih zdravstvenih ustanova u kategorije;