Untitled - Ministarstvo zdravlja

Stanje i trendovi u zdravstvu Republike Hrvatske | 213
3.5.1.3 Medicina rada
Za zaposlene je osigurana preventivna skrb u djelatnosti medicine rada koja je uključena
u obvezno zdravstveno osiguranje od 2008. godine što je imalo za posljedicu povećanje
broja timova medicine rada i broja preventivnih pregleda zaposlenih koji više ne ovise
samo o dobroj volji poslodavca i radu inspekcije zaštite na radu. Osnovni ciljevi zaštite
zdravlja i sigurnosti na radu su: smanjenje ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i bolesti
u svezi s radom, poboljšanje zdravstvenog stanja radnika mjerama prevencije te smanjenje
gospodarskog gubitka zbog ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i bolesti u svezi s
radom (bolovanje, prijevremene i invalidske mirovine).
U Hrvatskoj je u 2010. godini obavljen ukupno 403.231 pregled (povećanje od 12,7%
u odnosu na prethodnu godinu). Od ukupnog broja preventivnih pregleda, 79% (71% u
2009., 64% u 2008. i 59% u 2007.) se odnosilo na preventive preglede zaposlenih, od toga
s obzirom na spol 51,3% na radnike, a 48,7% na radnice. Stopa preventivnih pregleda
je najviša u posljednjih pet godina i iznosila je 281,5 na 1.000 zaposlenih (174,0/1.000 u
2009., 167,6/1.000 u 2008., 145,7/1.000 u 2007., 148,5/1,000 u 2006.). Stopa periodičkih
pregleda također se povećala u odnosu na prethodne godine te je u 2010. bila 113,1 na
1.000 zaposlenika (88,9/1.000 u 2009., 86,0/1.000 u 2008., 67,0/1.000 u 2007., 69,5/1.000
u 2006.).
Vlada RH je 2008. godine donijela Nacionalni program zaštite zdravlja i sigurnosti na
radu za razdoblje 2009.- 2013. godine. Strateški cilj koji proizlazi iz Programa je osigurati
uvjete za zdravo radno mjesto, za rad na siguran način i u uvjetima koji ne dovode do
oštećenja zdravlja.
3.5.1.4 Patronažna zaštita
Patronažnu zaštitu provode više medicinske sestre patronažnog smjera prema normativu
od 5.100 stanovnika na području nadležnog doma zdravlja/organizacijske jedinice županijskog
doma zdravlja po jednoj patronažnoj sestri. U 2010. godini, u ovoj djelatnosti
radilo je 838 viših medicinskih sestara (712 u 2001. godini) i 123 medicinske sestre srednje
stručne spreme (133 u 2001. godini). Najveći je broj posjeta kroničnim bolesnicima
(821.927 ili 58% ukupno patronažnih posjeta) u svrhu uputa i demonstracije određenih
postupaka samokontrole i prevencije komplikacija osnovne kronične bolesti te provođenja
terapijskih postupaka kod teško pokretnih i nepokretnih osoba u dogovoru s izabranim
doktorom. U 2001. godini bilo je 714.229 patronažnih posjeta kroničnim bolesnicima
(56% patronažnih posjeta ukupno).
3.5.2 Hitna medicinska služba
Od 1995. godine izvještajni obrasci omogućavaju sveobuhvatniju i kvalitetniju evaluaciju
rada djelatnosti hitne medicinske službe (HMS). Međutim, manji broj timova opće/
obiteljske medicine koji pružaju hitnu medicinsku pomoć kroz dežurstva ili pripravnost,
nije iskazao broj posjeta ili su ga iskazali zajedno s djelatnošću opće medicine.
Do početka reorganizacije hitne medicinske službe 2008. godine, izvanbolnička
hitna medicinska služba bila je organizirana u okviru ustanova za hitnu medicinsku
pomoć, službi hitne medicinske pomoći pri domovima zdravlja, te na udaljenim i slabo