Untitled - Ministarstvo zdravlja

More documents

Recommendations

Info

108 | Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012.-2020. razvoj društva u cjelini, ali i za sam zdravstveni sustav koji će morati odgovoriti na zdravstvene potrebe sve većeg broja starijeg stanovništva. Epidemiološka situacija u Hrvatskoj u pogledu zaraznih bolesti može se ocijeniti kao razmjerno povoljna. Bolesti koje su karakteristične za niski životni standard i loše higijenske prilike uz neprosvijećenost ljudi, danas su kod nas posve rijetke ili čak i odsutne (trbušni tifus, bacilarna dizenterija, hepatitis A). Bolesti protiv kojih se provodi sustavno cijepljenje potisnute su, neke i eliminirane ili iskorijenjene (poliomijelitis, difterija). Rijetke i pod kontrolom su klasične spolne bolesti, gonoreja i sifilis, a nizak je intenzitet HIV/AIDS-a, dvadeset i šest godina od prvog registriranog slučaja. Preventivne zdravstvene mjere za osiguranje sigurne javne vodoopskrbe i sigurne prehrane su učinkovite. U 2011. kao ni prethodnih godina nije bilo epidemija uzrokovanih industrijski pripravljenim prehrambenim proizvodima ili jelima. Hidrične epidemije posve su rijetke i iznimne. Takvo stanje zaraznih bolesti izjednačuje Hrvatsku s razvijenim zemljama Europe i svijeta. Uz ove povoljne činjenice, ne treba zanemariti da ponegdje postoje nezadovoljavajuće sanitarno higijenske prilike, osobito u pogledu odlaganja otpadnih tvari, još uvijek su prisutne i posljedice rata, ratnih i poratnih migracija ljudi i dr. što sve predstavlja rizične čimbenike. Ne treba zanemariti pojavu rezistencije na antibiotike, ni mogućnosti pojave i širenja novih zaraznih bolesti u svijetu zbog čega je i dalje potrebno kontinuirano provoditi neprekidni protuepidemijski i preventivni rad u cilju njihova pravovremena prepoznavanja i sprječavanja. U tom smislu Hrvatska nije izolirana zemlja već je uključena u međunarodne sustave ranog prepoznavanja i odgovora na prijetnje zaraznih bolesti kao što su europski sustavi nadzora nad zaraznim bolestima i globalni IHR (engl. International Health Regulations) sustav Svjetske zdravstvene organizacije. Odrednice okoliša i njihov utjecaj na zdravlje stanovništva razmjerno je povoljan. Općenito na razini Hrvatske, uzevši u obzir tehničko-tehnološko stanje vodovoda, zdravstvena ispravnost vode za piće iz javnih vodoopskrbnih objekata kojima je obuhvaćeno 80% domaćinstava je zadovoljavajuća. Nepostojanje sustavne kontrole zdravstvene ispravnosti vode za piće malih lokalnih vodovoda i bunara i dalje ostaje važan problem u području osiguranja zdravstveno ispravne vode za piće u Hrvatskoj. Redovito se provode analize zdravstvene ispravnosti hrane domaćeg podrijetla i iz uvoza. Smanjuje se udio mikrobiološki zdravstveno neispravnih uzoraka namirnica (u 2010. godine 7%), a mali je udio kemijski zdravstveno neispravnih uzoraka namirnica (5%). Sustavno praćenje kakvoće zraka u Hrvatskoj provodi se na postajama za praćenje kakvoće zraka, ali trenutno ne postoji kontinuirano analiziranje povezanosti razine i vrste onečišćenja zraka i njegovih posljedica po ljudsko zdravlje. Nije razvijeno ni sustavno prikupljanje podataka o stanju tla i procjena njegova utjecaja na zdravlje. Teret bolesti koje nosi stanovništvo Hrvatske govori da je ono prošlo kroz tzv. »epidemiološku tranziciju« iz vremena u kojima su najveći teret za stanovništvo bile zarazne bolesti, u sadašnje vrijeme u kojem su to postale kronične nezarazne bolesti.
Pokazatelji <strong>zdravlja</strong> u Republici Hrvatskoj | 109 Najveći doprinos teretu bolesti koje nosi stanovništvo danas daju bolesti srca i krvnih žila (dalje KVB) od kojih godišnje umire 25.631 osoba (14.702 žene i 10.929 muškaraca). Dobno-specifične stope smrtnosti za KVB povećavaju se s dobi, a više su u muškaraca nego u žena u svim dobnim skupinama. Intenzivnije povećanje smrtnosti počinje u dobi iznad 50 godina i raste prema najstarijim dobnim skupinama. Stope mortaliteta od KVB-a uglavnom su više u kontinentalnom, a niže u priobalnom dijelu Hrvatske, uz izuzetak Grada Zagreba i Međimurske županije koji imaju stope poput onih u priobalnim županijama. Dobno standardizirana stopa smrtnosti od KVB-a u Hrvatskoj smanjila se sa 486,2/100.000 u 2001. godini na 370,8/100.000 u 2010. godine, što je smanjenje od 23,7%. U skupini mlađih od 65 godina zabilježeno je veće smanjenje smrtnosti od 31,0%. Po smrtnosti od bolesti srca i krvnih žila Hrvatska spada među zemlje u Europi koje imaju srednje visoke stope smrtnosti koje su značajno više od onih zabilježenih u zemljama starim članicama EU-a (174,6/100.000). Među bolestima srca i krvnih žila vodeće su ishemijske bolesti srca (I20-I25) s udjelom od 21,6% i cerebrovaskularne bolesti (I60-I69) s udjelom od 14,6 u ukupnoj smrtnosti. U posljednjih 10 godina vidljiv je pozitivan trend smanjenja za 18% stopa smrtnosti od ishemijskih bolesti srca (dalje IBS) za dob 0-64 godine (od 2001. godine s 39,6/100.000 na 32,5/100.000 u 2010. godini). Taj trend nije prisutan kada se analiziraju podaci za ukupno stanovništvo. Zabilježena standardizirana stopa smrtnosti od IBS-a za Hrvatsku od 164,2/100.000 viša je od prosjeka za »stare« zemlje članice EU-a (64,5/100.000), Slovenije (64,4/100.000), prosjeka za nove zemlje članice EU-a od 2004. godine (155,3/100.000), dok Češka (162,8 /100.000) ima neznatno nižu stopu od Hrvatske. U posljednjih 10 godina postoji pozitivan trend smanjenja ukupne stopa smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti za sve dobi za 27,9%. Trend smanjenja smrtnosti još je povoljniji za dob 0-64 godine u kojoj je od 2001. do 2010. godine stopa smrtnosti pala za 37,7% (sa 24,6/100.000 na 15,4/100.000). Zloćudne novotvorine (rak) zauzimaju sve veći udio u teretu bolesti kojeg nosi stanovništvo i s udjelom od 26% svrstavaju se na drugo mjesto od svih uzroka smrti. Godišnje se zabilježi ukupno 21.199 novooboljelih od raka (nije uključen rak kože), a umre 13.315 osoba (podaci za 2009. godinu). Najčešća sijela raka u muškaraca su bronh i pluća (2.228 novih bolesnika godišnje), debelo crijevo (1.689 novih bolesnika), prostata (1.783 novih bolesnika) i usta, ždrijelo i grkljan (837 novih bolesnika). U žena su najčešća sijela raka dojka (2.390 novih bolesnica), debelo crijevo (1.223 novih bolesnica godišnje), bronhi i pluća (708 bolesnica godišnje) te tijelo maternice (583 bolesnice godišnje). Rak dojke najčešće je sijelo raka u žena prema incidenciji i mortalitetu. Incidencija raka dojke je u kontinuiranom porastu, dok je mortalitet nakon 2000. godine uglavnom konstantan. U usporedbi s ostalim europskim zemljama, Hrvatska je područje intermedijarne incidencije i mortaliteta od raka dojke. Trendovi mortaliteta su nepovoljniji od onih u zapadnoeuropskim zemljama gdje se jasni
Page 3:
VLADA REPUBLIKE HRVATSKE MINISTARST
Page 6 and 7:
4 | Nacionalna strategija razvoja z
Page 9 and 10:
Predgovor | 7 PREDGOVOR Ne postoji
Page 11 and 12:
Sadržaj | 9 SADRŽAJ 1. UVOD . . .
Page 13 and 14:
Sadržaj | 11 2.6.7 Zarazne bolesti
Page 15 and 16:
Sadržaj | 13 3.5.1.3 Medicina rada
Page 17 and 18:
Sadržaj | 15 3.9.2 Kvaliteta, sigu
Page 19 and 20:
Sadržaj | 17 3. Nedovoljna učinko
Page 21 and 22:
Uvod | 19 1. UVOD 1.1 Okvir, pojmov
Page 23 and 24:
Uvod | 21 1.1.3 Pojmovno određenje
Page 25 and 26:
Uvod | 23 KONTEKST (ekonomski, dru
Page 27 and 28:
Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
Page 29 and 30:
Page 31 and 32:
Page 33 and 34:
Page 35 and 36:
Page 37 and 38:
Page 39 and 40:
Page 41 and 42:
Page 43 and 44:
Page 45 and 46:
Page 47 and 48:
Page 49 and 50:
Page 51 and 52:
Page 53 and 54:
Page 55 and 56:
Page 57 and 58:
Page 59 and 60: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
Page 79 and 80: 2.6.5 Mentalno zdravlje Pokazatelji
Page 109: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
Page 119 and 120: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
Page 161 and 162:
Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
Page 163 and 164:
Page 165 and 166:
Page 167 and 168:
Page 169 and 170:
Page 171 and 172:
Page 173 and 174:
Page 175 and 176:
Page 177 and 178:
Page 179 and 180:
Page 181 and 182:
Page 183 and 184:
Page 185 and 186:
Page 187 and 188:
Page 189 and 190:
Page 191 and 192:
Page 193 and 194:
Page 195 and 196:
Page 197 and 198:
Page 199 and 200:
Page 201 and 202:
Page 203 and 204:
Page 205 and 206:
Page 207 and 208:
Page 209 and 210:
Page 211 and 212:
Page 213 and 214:
Page 215 and 216:
Page 217 and 218:
Page 219 and 220:
Page 221 and 222:
Page 223 and 224:
Page 225 and 226:
Page 227 and 228:
Page 229 and 230:
Page 231 and 232:
Page 233 and 234:
Page 235 and 236:
Page 237 and 238:
Page 239 and 240:
Page 241 and 242:
Page 243 and 244:
Page 245 and 246:
Page 247 and 248:
Page 249 and 250:
Page 251 and 252:
Page 253 and 254:
Page 255 and 256:
Page 257 and 258:
Page 259 and 260:
Page 261 and 262:
Page 263 and 264:
Page 265 and 266:
Page 267 and 268:
Page 269 and 270:
Page 271 and 272:
Page 273 and 274:
Page 275 and 276:
Page 277 and 278:
Page 279 and 280:
Page 281 and 282:
Page 283 and 284:
Page 285 and 286:
Page 287 and 288:
Page 289 and 290:
Page 291 and 292:
Page 293 and 294:
Page 295 and 296:
Page 297 and 298:
Page 299 and 300:
Page 301 and 302:
Page 303 and 304:
Page 305 and 306:
Page 307 and 308:
Page 309 and 310:
Page 311 and 312:
Page 313 and 314:
Page 315 and 316:
Page 317 and 318:
Page 319 and 320:
Page 321 and 322:
Page 323 and 324:
Page 325 and 326:
Page 327 and 328:
Page 329 and 330:
Page 331 and 332:
Page 333 and 334:
Page 335 and 336:
Page 337 and 338:
Page 339 and 340:
Page 341 and 342:
Page 343 and 344:
Page 345 and 346:
Implikacije pristupanja RH u EU na
Page 347 and 348:
Page 349 and 350:
Page 351 and 352:
Page 353 and 354:
Page 355 and 356:
Page 357 and 358:
Page 359 and 360:
Page 361 and 362:
Page 363 and 364:
Page 365 and 366:
Page 367 and 368:
Page 369 and 370:
Vizija, vrijednosti i načela | 367
Page 371 and 372:
Vizija, vrijednosti i načela | 369
Page 373 and 374:
SWOT analiza i strateški problemi
Page 375 and 376:
Page 377 and 378:
Page 379 and 380:
Page 381 and 382:
Page 383 and 384:
Strateški razvojni pravci, priorit
Page 385 and 386:
Page 387 and 388:
Page 389 and 390:
Page 391 and 392:
Page 393 and 394:
Page 395 and 396:
Page 397 and 398:
Page 399 and 400:
Page 401 and 402:
Page 403 and 404:
Page 405 and 406:
Page 407 and 408:
Literatura i izvori | 405 8. LITERA
Page 409 and 410:
Literatura i izvori | 407 ■ Poto
Page 411 and 412:
Literatura i izvori | 409 ■ World
Page 413 and 414:
Literatura i izvori | 411 ■ Przyw
Page 415 and 416:
Literatura i izvori | 413 ■ Zakon
Page 417 and 418:
Literatura i izvori | 415 on Resear
Page 419 and 420:
Literatura i izvori | 417 ■ World
show all

Untitled - Ministarstvo zdravlja

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?