Untitled - Ministarstvo zdravlja

326 | Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012.-2020.
3.10.3.3 CEZIH i ljekarne
Centralni informacijski sustav kako je sada koncipiran pruža mogućnost nadzora nad
propisivanjem i izdavanjem lijekova na recept. Mogućnost provjera navika propisivanja
i izdavanja lijekova, zbog nerazvijenog sustava izvješćivanja, nije iskorištena. Također,
treba napomenuti i mogućnost proširenja e-recept mehanizma na službu hitne pomoći i
po mogućnosti na sve propisane lijekove (uključiti i privatnike, odnosno sve zdravstvene
djelatnike koji imaju pravo propisivanja lijekova).
Na žalost, nedostaje jedinstveni šifarnik za sve lijekove i za sva pomagala koja se
koriste u zdravstvenom sustavu, a koji je trenutno u izradi.
3.10.3.4 CEZIH i izvanbolnička specijalističko-konzilijarna zdravstvena zaštita
Informatizirano je 20 djelatnosti izvanbolničkog SKZZ-a i u ovom trenutku se radi na
informatizaciji i ostalih djelatnosti. Informatizacija SKZZ-a je izvrstan pilot za informatizaciju
i povezivanje bolničkih sustava na CEZIH-u.
3.10.3.5 CEZIH i bolnički informatički sustavi
Što se tiče bolničkog sustava, važno je naglasiti da oko 60 postojećih bolnica upravljaju
proračunom od oko 11 milijardi kuna što je više od 50% proračuna zdravstva, odnosno
oko 10% državnog proračuna. Bolnice imaju ukupno oko 45.000 zaposlenih, od čega
je oko 200 stručnjaka za informacijske tehnologije (36 bolnica ima informatički odjel).
Bolnički informacijski sustav imaju 42 javne bolnice, dok oko 20 bolnica nema gotovo
nikakav središnji informacijski sustav, iako se prema anketi provedenoj 2011. godine tek
1.6% medicinske dokumentacije vodi ručno.
Anketa pokazuje da su izdvajanja za informacijske tehnologije u hrvatskim bolnicama
u rasponu od 0,3 do 0,9%, dok je svjetski prosjek 3-4%. Svi anketirani zaposlenici
(100%) smatraju da implementacija bolničkog informatičkog sustava ima jak ili vrlo jak
doprinos kvaliteti zdravstvene zaštite.
Integracija bolničkih informacijskih sustava sa sustavom CEZIH u velikom dijelu je
moguća kroz već razvijene mehanizme odnosno definicije podataka (uputnica/otpusno
pismo/e-liste čekanja/e-naručivanje). Pomagala također mogu biti dodana u sustav.
Implementacijom mehanizma e-uputnice u bolnici, informatizira se proces pisanja
otpusnog pisma i komunikacije prema liječniku u PZZ-u.
Bolnice dnevno šalju fakture u HZZO, a s CEZIH portala uzimaju datoteke o dnevno
važećim osiguranicima, no ne postoji međusobna informatička povezanost bolnica ni
jedinstveni set podataka koji se prate i šalju te nema sustava izvješćivanja koji bi uključivao
i bolničke podatke. Projekt e-liste čekanja i e-naručivanje koji su u tijeku predstavljaju
prvi korak u integraciji bolničkih sustava kako međusobno tako i s centralnim informacijskim
zdravstvenim sustavom.
Još uvijek ne možemo reći da glavni medij komunikacije između primarne, sekundarne
i tercijarne zdravstvene zaštite, kao i unutar bolnice i domova zdravlja, više nije
sam pacijent ili član njegove obitelji, nego centralni zdravstveni informacijski sustav, no
danas smo znatno bliže tome cilju.