Untitled - Ministarstvo zdravlja

194 | Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012.-2020.
Od ukupnih dospjelih obveza, 40% je onih do 90 dana, 21,2% dospjelih od 180 do
365 dana i 20,2% dospjelih preko 365 dana (Slika 27).
preko 365
dana; 20,2%
do 90 dana;
40,0%
od 180 do 365
dana; 21,2%
od 150 do 180
dana; 5,3%
od 120 do 150
dana; 6,3%
od 90 do 120
dana; 6.9%
Slika 27. Struktura dospjelih obveza zdravstvenih ustanova na dan 31.12.2011. Izvor: Hrvatski zavod za
zdravstveno osiguranje; izračun autora. Izvor: Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje; izračun autora.
Radi što realnijeg sagledavanja stanja obveza, u obzir je potrebno uzeti i stanje
novčanih sredstava na žiro računu na dan 31.12.2011. Trenutkom trošenja novčanih
sredstava smanjuju se ukupne i dospjele obveze što teoretski znači da bi iznos ukupnih
i dospjelih obveza trebalo umanjiti za iznos novčanih sredstava na žiro računu te tako
dobiveni iznos predstavlja realnu veličinu ukupnih i dospjelih obveza. Zalihe lijekova i
potrošnog medicinskom materijala prosječno 2011. godine odgovaraju potrošnji za 15
dana što je blizu optimalnih zaliha zbog nepredvidivosti broja i strukture usluga koje će
zdravstvena ustanova pružiti u narednom razdoblju.
3.4.8.3 Zaključak analize poslovanja zdravstvenog sustava
Iz analize poslovanja HZZO-a i zdravstvenih ustanova proizlazi kako je potrebno sljedeće:
■ podmiriti dospjele obveze HZZO-a i dospjele obveze zdravstvenih ustanova.
Podmirenjem dospjelih obveza HZZO-a automatski će se podmiriti dospjele obveze
zdravstvenih ustanova.
■ utvrditi rok plaćanja HZZO-a prema zdravstvenim ustanovama od najdulje 60 dana
(u primarnoj zdravstvenoj zaštiti već se primjenjuju rokovi od 30 dana)
■ osigurati sredstva za ugovoreni program zdravstvene zaštite koji će zdravstvenim
ustanovama omogućiti plaćanje obveza prema dobavljačima u roku od 60 dana.
Pored prethodno navedenog, potrebno je osigurati i dodatna sredstva po osnovu
primjene Kolektivnog ugovora za zdravstvo koji u dijelu novog načina evidentiranja i
plaćanja dežurstava i pripravnosti zahtjeva više dodatnih sredstva godišnje.
Prioritet bi se trebao dati podmirenju dospjelih obveza zdravstvenih ustanova, s obzirom
da daljnja prolongacija rokova plaćanja može dovesti u pitanje opskrbu zdravstvenih
ustanova, a samim time i realizaciju ugovorenih programa rada.